NAZVAO SUPRUGU 'KU***M' I 'DR***M', SUD GA POSLAO U ZATVOR NA SEDAM DANA Muškarac iz okolice Daruvara platio vulgarno vrijeđanje svoje žene

Nazvati ženu “kurvom” i “droljom” nasilničko je ponašanje. Kad se navedeni epiteti upute vlastitoj ženi, onda je riječ o nasilju u obitelji.

Da verbalne uvrede bračnog partnera ne treba trpjeti pokazuje i prošlomjesečna presuda Općinskog suda u Bjelovaru, Stalne službe Daruvar kojom je šezdeset jednogodišnji V.S. iz okolice Daruvara nepravomoćno osuđen na novčanu kaznu od 2100 kuna.

On je u lipnju ove godine izrazima “kurvo” i “droljo” izvrijeđao svoju suprugu, policija ga je nakon dojave privela, a prekršajni sudac mu je odredio mjeru zadržavanja u pritvoru od 8. do 15. lipnja, dakle sedam dana.

Protiv V.S-a je pokrenut prekršajni postupak, a 16. kolovoza sudac mu je izrekao novčanu kaznu od 2100 kuna. Kako je u pritvoru proveo tjedan dana, a dan pritvora vrijedi 300 kuna, izrečenu prekršajnu kaznu neće platiti već se ona smatra već izvršenom.

Na Općinskom sudu u Bjelovaru su nam kazali da su presudu otpremili sa suda, ali je osuđeni nije primio, pa su je u ponedjeljak 2. rujna izvjesili na oglasnoj ploči suda. Tamo će stajati osam dana, a ako do 10. rujna, kad istječe žalbeni rok ,V. S. na nju ne uloži žalbu, postat će pravomoćna.

UDALJEN IZ KUĆE

Policija koja je pokrenula prekršajni postupak tražila je da se nasilniku dosudi i zaštitna mjera zabrane približavanja supruzi i udaljenja iz zajedničkog kućanstva, ali sud je taj prijedlog odbio navodeći da će se svrha kažnjavanja postići i bez toga. U prilog nasilnom mužu, sud je istaknuo da on do sada nije prekršajno kažnjavan niti kazneno gonjen.

Je li presuda od 2100 kuna za verbalni nasrtaj koji je kod napadnute žene prema presudi “prouzročio povredu dostojanstva i uznemirenost” preblaga ili prestroga u odnosu na dosadašnju sudsku praksu u sporovima vezanim uz obiteljsko nasilje, upitali smo pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić.

Uz napomenu kako ne može komentirati pojedinačne presude, Ljubičić je izjavila kako visina izrečene kazne ne odstupa značajno od prosjeka koji, prema analizi presuda u prekršajnim postupcima za obiteljsko nasilje, iznosi 1727,79 kuna.

Izrečena sankcija, tvrdi pravobraniteljica, spada u tipičan raspon sudske politike kažnjavanja prekršaja nasilja u obitelji, tim više što je u konkretnom slučaju uračunavanje vremena uhićenja i zadržavanja okrivljenika u trajanju od 7 dana izravno povezano s visinom izrečene kazne po načelu da se 300 kuna novčane kazne izjednačava s jednim danom uhićenja i zadržavanja.

Pravobraniteljica Ljubičić podsjeća da njezin ured uporno ukazuje na blagu sudsku politiku kažnjavanja nasilja u obitelji. “Već niz godina sudovi izriču bezuvjetne zatvorske kazne u odnosu na manje od 10% ukupnog broja počinitelja nasilja u obitelji. Svi ostali osuđeni su relativno blagim novčanim kaznama, odnosno uvjetnim osudama.

Takva politika kažnjavanja, paralelno s kontinuiranim padom broja prijavljenih slučajeva prekršajnih djela obiteljskog nasilja, u osnovi ukazuje na to da policija i pravosuđe trebaju iznaći učinkovita rješenja za rješavanje navedene problematike.”

Ljubičić naglašava da politika nulte tolerancije na nasilje prema ženama i u obitelji znači da počinitelje nasilja treba izložiti najstrožim kaznama, takozvanim zakonskim maksimumima i bezuvjetnim zatvorskim kaznama, čime bi se slala jasnija društvena poruka o nultoj toleranciji na nasilje u obitelji.

POVIJEST NASILJA

Višnja Ljubičić, međutim, upozorava i na još jedan važan problem kad je posrijedi sudsko kažnjavanje obiteljskog nasilja - a to je neujednačena sudska praksa. Nije rijedak slučaj, ističe, da se teška nasilnička djela procesuiraju prekršajno dok se lakša nasilnička djela procesuiraju kazneno bez uzimanja u obzir konteksta i eventualne povijesti nasilničkog ponašanja.

Jedinstvene i jasne sudske prakse kažnjavanja obiteljskog nasilja nemamo i zbog neodređenih zakona u kojima nema jasnih kriterija za razgraničenje prekršaja od kaznenih djela nasilja u obitelji.

Kod izmjena Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ističe pravobraniteljica, treba postaviti jasne kriterije distinkcije prekršaja od kaznenog djela te raditi ujednačavanje sudske prakse kad je u pitanju nasilje u obitelji.