Strah od kibernetičkih napada sve više raste jer je kibernetički kriminalitet, svjesni su u hrvatskoj policiji, u društvu prisutan u različitim pojavnim oblicima, ali na današnjem stupnju razvoja virtualne dimenzije društva, stalna su i rastuća prijetnja i gospodarskom prosperitetu svake suvremene države.
Usporedno s razvojem infrastrukture elektroničkih komunikacija i uvođenjem novih inovativnih usluga pojavljuju se i novi, sofisticiraniji načini počinjenja kaznenih djela iz područja kibernetičkog kriminaliteta. Rizici kibernetičkog kriminaliteta imaju štetan učinak na povjerenje u informacijske tehnologije i prava pojedinaca, a prihodi ostvareni tom kriminalnom djelatnošću sve su važniji. U tom smislu posebnu opasnost predstavljaju pojavni oblici neovlaštenog pristupa računalnim sustavima vladinih tijela i bankovnim sustavima radi pribavljanja protupravne imovinske koristi ili onemogućavanja građana da koriste dostupne servise.
- Međunarodni organizirani kriminalitet prilagođava se i brzo prihvaća novu tehnologiju, koristi se računalima i inim elektroničkim uređajima te internetom. Novi naraštaji kriminalaca prerasli su u novu kriminalnu kategoriju. Elektroničke komunikacije sve se više koriste za širenje sadržaja koji se odnose na seksualno zlostavljanje djece, suvremeni „pirati“ plagiraju računalne programe, protuzakonito prisvajaju tuđa autorska prava i na njima izdašno zarađuju. Prijevare potrošača u internetskoj prodaji masovnije su nego ikad dosad, a sve je veći broj različitih oblika zlostavljanja, prijetnji i ucjena putem interneta, uključujući i one povezane s terorizmom – navodi se u Izvješću o radu policije za 2023. godinu.
Na temelju tzv. Strategije kibernetičke sigurnosti Europske unije za digitalnu dekadu, a kako bi se osiguralo da Hrvatska može iskoristiti društvene, ekonomske i političke prednosti interneta i novih tehnologija, hrvatska je policija i lani nastavila poduzimati aktivnosti radi povećanja kibernetičke otpornosti i jačanja kapaciteta za istraživanja i kazneni progon kibernetičkog kriminala kao i odgovora na kibernetičke prijetnje.
Broj kibernetičkih napada raste i oni su sofisticiraniji nego ikada, dolaze iz širokog spektra izvora unutar i izvan Europske unije. Kao znatna prijetnja i financijskom sustavu također su se pojavili kibernetički rizici.
- Materijalna šteta koja je izravna posljedica prijavljenih kibernetičkih napada iznosila je 10.500.000 eura, dok je u istom razdoblju prošle godine iznosila 8 milijuna eura – navodi se u izvješću o radu policije.
U odnosu na trendove ugrožavanja kibernetičke sigurnosti iz policije ističu da su cyber kriminalci u najvećoj mjeri motivirani monetizacijom svojih aktivnosti, npr. korištenjem ransomware napada. A kriptovalute su i dalje najčešća metoda pribavljanja protupravne imovinske koristi te kibernetički napadi imaju za svoju metu i sve više utječu na kritičnu infrastrukturu.
-Kompromitacije računalnih sustava putem „phishing“ e-pošte i „brute force“ napada na uslugama pristupa udaljenoj radnoj površini (Remote Desktop Protocol - RDP) i dalje predstavljaju dva najčešća vektora zaraze ransomwareom. Fokus kriminalaca na poslovne modele tipa Ransomware kao usluge (eng. RaaS – Ransomware-as-a-Service) povećao se tijekom 2023. te tako otežao identifikaciju zločinačkih organizacija koje iza njih stoje. Poslovni kriminalni model Phishing-as-a-Service (PhaaS) sve više prevladava – otkrivaju još iz policije.
Što se tiče počinitelja kibernetičkog kriminaliteta, bilo da su privatne ili pravne osobe, prošle godine uhvaćeno je u grijesima 352 što je u odnosu na 2022. porast od 10,9 posto. Prema statistikama, starost počinitelja varira te obuhvaća sve dobne skupine. Najmlađih počinitelja do 14 godina života evidentirano je osam, od 14 do 16 godina bilo ih je 26 a dobna skupina od 29 do 39 godine života najviše prednjači jer ih je lani bilo osumnjičeno 74.
Iz policije još kažu da su tijekom prošle godine prijavljena ukupno 2032 kaznena djela kibernetičkog kriminaliteta što je porast od 9 posto u odnosu na lani, a brojčano je 3,5 posto u ukupnom kriminalitetu.
Inače, kibernetički kriminalitet obuhvaća različit spektar djela od iskorištavanja djece za pornografiju preko neovlaštenog pristupa i ometanja rada računalnog sustava do neovlaštenog presretanja računalnih podataka, računalnog krivotvorenja i računalnih prijevara te zlouporabe naprava i povrede žiga kao i nedozvoljene uporabe autorskog djela.
Pa je tako trend u odnosu na godinu prije, u porastu za većinu njih.
Neovašteni pristup zabilježen je u 48 slučajeva što je porast od 54 posto u odnosu na 2022.
Oštećenja računalnih podataka bilo je 39 što je u odnosu na 25 tijekom 2022. porast od 56 posto.
Ometanje rada računalnog sustava i 2022. i 2023. bilo je pet puta, a u porastu za 10 posto je i iskorištavanje djece za pornografiju kojih je slučajeva prijavljeno 342, međutim utješno je i to što je lani tih gnjusnih (ne)djela rješeno 330.
Za računalnu prijevaru građani su 1571 puta potražili pomoć policije što je više za 10 posto dok zloupraba naprava bilježi pad te su evidentirana četiri slučaja. Što se, pak, tiče nedozvoljene uporabe autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača nije prijavljeno niti jedno djelo.
S najviše djela kibernetičkog kriminaliteta bavili su se djelatnici PU zagrebačke u 461 slučaju, te PU splitsko-dalmatinske u 255 slučajeva i PU primorsko-goranska sa 196 slučaja, a istim tim redoslijedom se bilježi i riješenost kaznenih djela pa je tako Zagreb prijavio 71 počinitelja, Split njih 38 a Rijeka 20 te Osijek 38 kršitelja.