PRIČA KLIJENTICE AUSTRIJSKE ZADRUGE

KREDIT KOJI SE NE MOŽE VRATITI 'Uzimaju mi 4 puta vredniju kuću, a dužna im ostajem do kraja života'

 Srđan Vrančić/CROPIX

Gordana Matejčić, 50-godišnja Riječanka, jedna od brojnih građana koji su podigli sporne kredite u austrijskim zadrugama i kojima prijeti ovrha i deložacija, u četvrtak je uspjela doći do Ureda predsjednika Republike Ive Josipovića, nakon čega su je saslušali i u Upravi kriminalističke policije, PNUSKOK-u.

Možda je to početak rješavanja problema koji se zove ilegalno plasirani austrijski krediti, komentirao je njezin odvjetnik Miroslav Vitaljić.

Gordana Matejčić i njezin suprug Damir kredit su digli 2009. u iznosu od 90 tisuća eura, na 15 godina. Kvartalna rata iznosila je 996 eura, a kamata u trenutku podizanja kredita bila je 7,88 posto. Ugovor su potpisali u Čakovcu kod javne bilježnice Jasenke Črnec, a njime je pod hipoteku stavljena nekretnina, obiteljska kući s okućnicom procijenjena na 270 tisuća eura.

- Evo ugovora - govori Gordana i iz debelog fascikla vadi komad papira u čijem zaglavlju dominira naziv zadruge: Raiffaisenbank Hatzendorf - Unterlamm.

- Zadruga se zove Raiffaisenbank, a pogledajte logotip, isti kao RBA banke. Mnogi su ljudi mislili da su kredit zapravo uzeli od RBA banke - tumači Gordana.

Po novac su, kao i većina, morali otići u Austriju jer im zadruga nije htjela isplatiti na račun.

Ništa nije sumnjivo

- Zgrada zadruge je vrlo lijepa, ništa se ne čini sumnjivim. S nama je išla i posrednica koja nas je vrbovala i kojoj smo morali isplatiti proviziju od 4400 eura, što je tamo učinjeno. Rate kredita dolazile su kvartalno, no počele su stizati s povećanim kamatama.

- Ako je rata iznosila, primjerice, sedam tisuća kuna, nakon tri mjeseca porasla je na 7700 kuna. Pa miruje, onda opet poludi. Išla je kamata na kamatu i ti su iznosi ubrzo postali neuhvatljivi.

Zbog dugova, u veljači 2012. blokirali su im sve račune: njezin, suprugov i sinov.

- Život nam se počeo raspadati. Zdravstveni problemi, stres, šećer, tlak, psorijaza, svađe i razmirice - opisuje Gordana.

Nakon prvog sloma uspjela se sabrati i odlučila krenuti u pravnu bitku.

- Zanimalo me kako to da državu ne zanima da ogromna količina gotovine odlazi u Austriju, a njezini građani postaju socijalni slučajevi. Nije sporno da mi kredit moramo vratiti, sporno je o kojem konačnom iznosu govorimo, kaže.

- Budući da smo pri dizanju kredita morali potpisati i bjanko zadužnice koje će vjerovnik upotrijebiti ako zapnemo s otplatom kredita, otišla sam u Finu. Na naplatu su otišle zadužnice u iznosu od dva i pol milijuna kuna. Ukratko, ode ti i kuća na bubanj i još si dužan do kraja života. Tada mi je postalo jasno da su krediti smišljeni tako da su neotplativi - tvrdi Gordana.

Opasne brojke

Angažirala je odvjetnika Miroslava Vitaljića.

- Nama je cilj dokazati ništetnost ugovora. To poništava blokadu i ovrhu, ne poništava i obvezu vraćanja novca - kaže odvjetnik Vitaljić.

- Koliko danas dugujemo? Boga pitaj, to se ne može pratiti. Takav samovoljni otplatni plan trebali bi vještačiti posebni stručnjaci koji su strahovito skupi - govori Gordana.

Njezin odvjetnik napominje opasnu brojku: austrijske zadruge plasirale su između 20 i 30 tisuća spornih kredita u Hrvatskoj. To je oko stotinjak tisuća dugovima okovanih, blokiranih, odnosno ovršenih građana.

Je li zadruga morala imati dozvolu HNB-a za poslovanje

- Ako netko hoće raditi na području druge države, mora se u njoj registrirati i dobiti dozvole za rad. Prema Zakonu o deviznom poslovanju, on može iznijeti novac iz zemlje u kojoj obavlja djelatnost, ali tek nakon što je platio poreze. HNB nam je pismeno odgovorio da spomenuta zadruga nema dozvolu za rad u Hrvatskoj, niti je to ikada zatražila. Dopustite da postavimo pitanje što je HNB radio sve ove godine, zašto su spavali - komentira odvjetnik Vitaljić.

S druge strane, nastavlja Vitaljić, odvjetnici austrijskih zadruga kao argument će vam postaviti sljedeće pitanje: je li trebala suglasnost Hrvatske narodne banke za davanje kredita u Austriji? Naravno da nije trebala!

- Međutim, ja kao odvjetnik korisnika kredita odgovaram: dogovori, pregovori, ovjere i potpisi obavljali su se na području Hrvatske i na temelju tih radnji plasirano je nekoliko desetaka tisuća kredita. Te radnje dokazuju da postoji obavljanje djelatnosti, a za djelatnost su se morali registrirati, otvoriti podružnicu i platiti poreze - pojašnjava Vitaljić.

Ako se cijela djelatnost, nastavlja odvjetnik, odvijala u Hrvatskoj, isplata kredita mogla je biti u Kuala Lumpuru, to ne mijenja na stvari.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 03:43