U Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena doživi nasilje, a u zadnjih 20 godina ubijeno je 398 žena. To su još neki od statističkih podataka koji su prezentirani povodom obilježavanja Nacionalnog dana suzbijanja nasilja nad ženama 22. rujna ove godine.
Osim ranije objavljenih podataka o porastu broja femicida, prema podacima MUP-a u osam mjeseci 2022. godine evidentirano je 6,1 posto više žrtava kaznenih djela nasilja u obitelji - 1223 žrtava u usporedbi s 1153 u 2021. godini, a isto toliko je i kaznenih djela koja se počine nasilničkim ponašanjem na štetu članova obitelji/bliske osobe. Unatoč tim poražavajućim podacima, nema nacionalne politike ravnopravnosti spolova, za što su oporbeni zastupnici prozvali Vladu.
Na sudovima je u osam mjeseci 2022. godine pravomoćno riješeno 235 predmeta obiteljskog nasilja, izrečene su 164 mjere obaveznog socijalnog tretmana, zatim 741 mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja, 114 mjera udaljenja iz zajedničkog kućanstva i 265 mjera obaveznog liječenja od ovisnosti.
Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavio je da bi se do kraja godine trebao primijeniti "paket zakona" koji bi trebao doprinijeti efikasnijem suzbijanju nasilja u obitelji, čije su najčešće žrtve žene. U sklopu Ministarstva pravosuđa formiran je sustav podrške žrtvama i svjedocima, kao i odjeli za podršku u sklopu sudova (sedam na županijskim sudovima - Zagreb, Vukovar, Osijek, Zadar, Split, Sisak i Rijeka), a najavljeno je da će se osnovati njih još deset (na općinskom sudu u Splitu i Zagrebu te drugim županijskim sudovima). "Time želimo svakoj žrtvi osigurati institucionalnu pomoć. Međutim, bez vašeg izvaninstitucionalnog djelovanja, bez vašeg zalaganja za žrtve, bez vaše potpore i pomoći sustav podrške žrtvama i svjedocima nije cjelovit", naglasio je ministar Malenica.
Prema podacima ravnateljice Caritasa Jelene Lončar, u rujnu je bilo popunjeno 57 posto njihovih kapaciteta za žrtve obiteljskog nasilja.
"Put k uspješnom suzbijanju rodno utemeljenog nasilja i femicida prvenstveno je u obrazovanju i edukaciji, zatim razvijanju kvalitetnih preventivnih programa uz analizu stvarnih uzroka nasilja u društvu, ulaganju u dugotrajnu i stvarnu resocijalizaciju svih počinitelja te, u konačnici, dosljednoj primjeni nulte tolerancije na rodno utemeljeno nasilje za koju se naša država opredijelila, a to znači kažnjavanje svih počinitelja u okvirima zakonskih maksimuma, a ne uvjetno i u okvirima zakonskih minimuma, kakva je ustvari praksa u Hrvatskoj", rekla je među ostalim početkom rujna u intervjuu za Novi list pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Prof. dr. sc. Petar Velić, predstojnik Katedre za kazneno postupovno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, smatra da je najteža moguća posljedica nasilja u obitelji ubojstvo slabijeg, u pravilu žene, i to je problem s kojim se društvo, kaže, prečesto susreće. Otvara se pitanje može li se to spriječiti mjerama kaznenog prava.
- Na društvenom planu sukobljavaju se javnost, kroz medije i nevladin sektor, te struka. Javnost i nevladin sektor zagovaraju strože kažnjavanje, iako je za teško ubojstvo bliske osobe koja je ranije zlostavljana (što predstavlja femicid) propisana mogućnost izricanja kazne dugotrajnog zatvora, no to se u praksi rijetko događa. S obzirom na to da se radi o lišenju života bliske osobe koja je već ranije zlostavljana, postavlja se pitanje ima li smisla inzistiranje na postupanju suda primjerenom početku devetnaestog stoljeća, kada je kazna morala biti ‘pravedna odmazda‘, ili kroz mogućnosti proaktivnog djelovanja sustava rješenje tražiti negdje drugdje, u periodu između ‘prvog‘ akta zlostavljanja i ubojstva - kaže ugledni profesor.
******
Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....