Fra Šimini ukradeni milijuni stoje na računu - fatalne bankarice!? Iza svega stoji DORH...

Istražujući proteklih tjedana zajedničke poslove fra Šime Nimca i države, novinari Slobodne Dalmacije pokušali su doznati i što je s 2,5 milijuna kuna, koliko je bilo preostalo nakon što je 9,8 milijuna kuna od prodaje crkvene zemlje u Baškoj Vodi najprije prebacio na svoj račun, a onda u kooperaciji s bankaricom Jasminom Bilonić dao si oduška i kupio, koliko se barem zna, jahtu "Lucky me", luksuzni automobil i zatvorio stara dugovanja prema bankama.

Dvojac Šimac – Bilonić u svibnju prošle godine, i to nakon što su se godinama držali iste priče i inzistirali na svojoj nevinosti, na iznenađenje mnogih, pred sam kraj ponovljenog suđenja promijenio je ploču i pristao na sporazum s Državnim odvjetništvom (DORH).

Osim uvjetne kazne od godinu dana zatvora s rokom kušnje od četiri godine u kojemu ne smiju ponoviti djelo, to je značilo obvezu za fratra i bankaricu da u roku od dvije godine Crkvi vrate spiskane milijune, dok se za ova 2,5 milijuna kuna vjerovalo da će se najbrže naći na računu Nadbiskupije splitsko-makarske, odnosno Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Odvjetniku Željku Ćapinu, a koji je u pokušaju ovrhe zastupao Crkvu, postavljeno je pitanje što je s blokiranim eurima u Partner banci, odnosno je li vraćan njegovoj stranci.

– Novac nije ni na mojemu, ni na računu Župe ili Nadbiskupije, a gdje je, to ćete morati pitati DORH, odnosno Županijsko mdržavno odvjetništvo u Splitu.

Jasmina Bilonić i fra Šime Nimac

Paun Paunovic/Cropix

Novinarima Slobodne Dalmacije nije puno trebalo da neslužbenim kanalima s potonje adrese dođu do informacije da je tih 2,5 milijuna kuna još uvijek na istome mjestu gdje i proteklih nešto više od 10 godina, znači leži blokiran na računu Jasmine Bilonić u Partner banci. A zašto unatoč presudi nisu vraćeni vlasniku, krivac je – DORH, odnosno njihova žalba na presudu Županijskog suda u Splitu.

Kako je već Slobodna Dalmacija pisala iz pera Vladimira Urukala, Tužiteljstvo u Zagrebu povuklo je iznenađujući potez nešto više od mjesec dana nakon presude i žalilo se na kazne koje su dobili Nimac i Bilonić.

Glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek bila je nezadovoljna uvjetnim osudama i izrečenom kaznom od godinu dana, ali prije svega odjekom koji je presuda imala u javnosti, pa se u strahu za svoj imidž išla na neki način ograditi od kolega u Splitu.

Informacije govore da je tužiteljica u predmetu Rene Laura sve radila u dogovoru sa svojim prvim pretpostavljenim, splitskim županijskim državnim odvjetnikom Micheleom Squiccimarrom.

Ne želeći ići protiv sebe, Laura nije potpisala kasniju žalbu, već je to, po nalogu Zagreba, odradio njezin šef Squiccimarro. I tako danas imamo situaciju da neosporno ukradeni novac još leži na računu osuđene Jasmine Bilonić i čeka da se o svemu očituje Visoki kazneni sud, odnosno presuda postane pravomoćna.

Jasmina Bilonić

Paun Paunovic/Cropix

Posrnula bankarica se, inače, godinama nakon što je razotkrivena i sjela na optuženičku klupu ponašala kao da je novac njezin. To ju je koštalo još jednog sudskog postupka i optužbe za zloupotrebu jer je uhvaćena u raspolaganju blokiranim novcem i ubiranjem nemalih 347 tisuća kuna kamata.

Prethodno, dok je račun uvelike trebao bio u blokadi, s njega je uzela 700 tisuća kuna i stekla status ulagača u dopunski kapital banke. Jasno, imala je pomagače unutar ove novčarske kuće, koji su također završili s optužnicama.

Javna je stvar da mnoge župe u Dalmaciji muku muče s novcem i likvidnošću. Milodara je sve manje, a biskupije i redovi nisu u stanju izdašnije pomoći.

U razgovoru s fra Filipom Budićem, aktualnim župnikom u Baškoj Vodi koji je na službu stigao prije tri godine, shvatili smo da se pomirio s time da novac na račun Župe neće biti vraćen u skoro vrijeme, pa ni ne kuje velike planove u što će ga utrošiti.

Čak bi se, kako nas je upozorio jedan pravni stručnjak upućen u slučaj, moglo dogoditi da fra Šime i bankarica, pogotovo ako im krenu biznisi koje su u međuvremenu pokrenuli, milijune Crkvi vrate prije države i njezinih pravosudnih institucija, kojima su do sada u sličnim slučajevima znale trebati i dobre tri godine za donijeti pravomoćnu presudu.