Pretvarajući se da su potencijalni kupci, inspektori zaštite okoliša došli su ovih dana do kuće muškarca koji je oglasio da prodaje, ni manje ni više, nego dvije cijele slonovske kljove.
Inspektor i inspektorica pitali su ga za cijenu, a kada im je muškarac pokazao kljove i zatražio ih pet tisuća eura, izvadili su značke i zaplijenili ilegalni trofej koji se sada nalazi u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.
To je samo jedna od crtica u životu hrvatskih inspektora zaštite okoliša koji sve češće plijene poprilično egzotične, zabranjene predmete, biljke i životinje. Uglavnom je riječ o zmijskim kožama, ugroženim pticama, zaštićenim kornjačama... Riječ je o životinjama koje su na CITES listi ugroženih životinjskih vrsta te su trgovina i promet njima strogo zabranjeni. No, mnogi žele baš te životinjske vrste kao egzotične kućne ljubimce, a potražnja stvara i ponudu, unatoč poprilično visokim kaznama koje se kreću od sedam do trideset tisuća kuna za fizičke te od 25 do 200 tisuća kuna za pravne osobe. Riječ je, naime, o unosnom biznisu, a procjene govore da je crno tržište zaštićenim životinjskim vrstama “teško” oko deset milijardi dolara godišnje.
Nosorog skup kao zlato
- Nevjerojatan je primjer rasta cijene roga nosoroga na crnom tržištu. Zbog glasina da je pripravak od roga izliječio vijetnamskog političara od karcinoma te da potiče potenciju, potražnja za rogom nosoroga toliko je narasla da se cijena izjednačila s cijenom zlata ili heroina. Kilogram roga prodaje se na crnom tržištu za od 25 do 40 tisuća dolara. To je dovelo do katastrofalnih posljedica - krivolov na nosoroge u Južnoj Africi narastao je sa 13 ulovljenih jedinki u 2007. na 448 u 2011. godini. U 15 država EU pljačkaši, vjerojatno udruženi u kriminalne skupine, pljačkaju kolekcije trofeja i prirodoslovnih zbirki kako bi se domogli rogova nosoroga - kažu nam u ministarstvu.
Posebni transporti
Što se tiče Hrvatske, naša je zemlja na granici Europske Unije, što ju čini idealnom točkom na krijumčarskoj ruti. Zbog toga su zapljene na granicama sve češće. Već tradicionalno, najveći su problem talijanski krivolovci na ptice pjevice, no krijumčare se i kornjače, ptice grabljivice i druge vrste. Broj zapljena porastao je 2011. za sto posto u odnosu na 2008., a vrijednost zaplijenjene robe procjenjuje se na više od pola milijuna kuna.
Životinje se najčešće krijumčare na skrivenim mjestima u automobilima, prtljazi ili odjeći, zbog čega životinje nerijetko ugibaju pri transportu. Daleko “najkreativniji” bio je muškarac koji je u svojim hlačama napravio desetak gnjezdašaca za ugrožene ptičice. Umjesto ptičica, ostala mu je uspomena u vidu visoke novčane kazne.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....