Hajdemo na Skype, lakše ćemo komunicirati, a i malo ćemo se zabaviti. Evo, ti se skini pa ću i ja, poručio je glas žene koja je na profil postavila fotografiju oskudno odjevene zamamne djevojke muškarcu s kojim je “chatala” putem interneta.
U svoja četiri zida
Chat je ubrzo prerastao u uzavrelu internetsku igricu u koju se vidno raspoloženi muškarac, ništa ne sumnjajući, upustio. Jer, na kraju krajeva, nalazi se u svoja četiri zida. I zažalio je.
Uskoro mu je stigla poruka koja ga je šokirala: “Ako ne želiš da tvoj kompromitirajući sadržaj dospije u javnost, uplati putem Western Uniona novac”. Više je žrtava u strahu od ucjenjivača uplatilo traženi iznos na adrese u afričkim zemljama, najčešće u Obali Bjelokosti.
Na novi oblik varanja osoba putem društvenih mreža poput Facebooka upozorili su jučer iz zagrebačke policije. Napominju da je računalna mafija u ofenzivi, a tri su najčešća oblika računalne prevare kojima su izloženi građani: phishing, presretanje komunikacije elektroničke pošte i kriptiranje datoteka s podacima o poslovanju. Opisani oblik nove prevare posebno teško pada žrtvama jer im nije lako priznati istražiteljima da su se zbog vlastitih slabosti uhvatili u mrežu cyber kriminalaca.
Tri pojavna oblika
O računalnim prevarantima stručnjaci koji ih hvataju tvrde da se radi o ljudima s visokim kvocijentom inteligencije. Neki nemaju visok stupanj naobrazbe, ali igraju na ljudske slabosti koje nemaju granice.
- Sve kreće s komunikacijom. Nakon kraćeg upoznavanja razgovor prijeđe u sasvim drugu, intimniju sferu. Ubrzo komunikacija na Skypeu postane video chat na kojem se žene djelomično obnaže. Atmosfera ubrzo uzavre pa žena predlože žrtvi da se i ona skine ako želi kompletnu golotinju. Obično osoba popusti. Golotinja se međutim snima i potom služi za ucjenu - govori nam odgovorna osoba iz policije.
Goran Burušić, šef zagrebačke policije, savjetuje da se takav oblik naizgled banalnog napada, koji u ovom slučaju ulazi u sferu ucjene i iznude, može spriječiti jedino ako se ne ostvaruju kontakti s nepoznatim osobama i ako im se ne iznose osobni podaci ili pak bilo što drugo što može kompromitirati.
Jedan od tri pojavna oblika računalne prevare je tzv. phishing, u kojem nepoznati počinitelji od fizičkih i pravnih osoba putem lažnih internetskih stranica poslovnih banaka pribavljaju podatke za autorizaciju plaćanja putem internet bankarstva te vrše neovlaštene transakcije s računa oštećenih osoba.
Preusmjeravanje novca
- Prilikom pristupanja internet bankarstvu provjerite stranicu banke klikom miša na oznaku lokota pokraj URL/adrese stranice te prilikom prijave u sustav i nemojte unositi istu lozinku koja se koristi za autorizaciju transakcije - savjetuje Burušić.
Što se tiče presretanja komunikacije elektroničke pošte u kojima počinitelji praćenjem sadržaja pošte dolaze do informacija o poslovnom odnosu između dvije pravne osobe, krivotvorenim fakturama potom preusmjeravaju uplate na svoje račune. Za to je jedini policijski savjet neposredna provjera s drugim pravnim subjektom prije same transakcije.
Treća problematika je kriptiranje datoteka s podacima o poslovanju kada pravne osobe primaju elektronsku poštu koja sadrži maliciozni softver koji kriptira datoteke u bazama s poslovnim podacima.
Maliciozni softver
- Kvaka je u tome što nepoznati počinitelj, kad se aktivira maliciozni softver, u zamjenu za ključ kojim se dekriptira traži otkupninu, i to uglavnom u virtualnoj valuti - bitcoinu. Savjetujemo da se online plaćanje karticama vrši samo na provjerenim internetskim stranicama poput eBaya ili Amazona. Radite svakodnevni backup podataka koji se odnose na poslovanje i ne dajte nepoznatim osobama podatke o bankovnim karticama ili s osobnih dokumenata - napominje Burušić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....