PRAVOSUDNI EPILOG

Bivši direktori oslobođeni, teretilo ih se za muljaže sa zgradom koja je godinama bila nedovršena

Teretilo ih se da su 6,6 milijuna tadašnjih DEM od prodaje zgrade na zagrebačkim Vrbanima nezakonito transferirali Cimosu u Sloveniju
Rušenje zgrade Cimosa
 
 Željko Grgić/Cropix

Franc Krašovec (68), bivši direktor slovenske tvrtke za proizvodnju autodijelova Cimos, Franko Vižintin (62), direktor hrvatske podružnice Cimosa, i direktor tvrtke Berny-Commerce Mato Ćatić (48) nepravomoćno su na zagrebačkome Županijskom sudu oslobođeni optužbi za navodne malverzacije kod prodaje Cimosove zgrade na Vrbanima iz 2001. godine.

Tužiteljstvo ih je teretilo da su pravnim poslom koji su izveli 2001. novac od kupnje zgrade, tadašnjih 6,6 milijuna DEM, a koju je kupio Berny-Commerce, umjesto hrvatskoj podružnici Cimosa, Cimosu - Buzet d.o.o., platili slovenskoj centrali tvrtke, Cimosu International iz Kopra. Time je, smatralo je tužiteljstvo, hrvatskome Cimosu napravljena šteta u tom iznosu, a slovenskome pribavljena korist.

image
Rušenje zgrade Cimosa
Željko Grgić/Cropix

Državno odvjetništvo ih je optužilo da su ugovor o prodaji te potvrdu da se Berny-Commerce može uknjižiti na nekretninu Krašovec i Vižintin potpisali prevarivši pritom DORH koji je suglasnost za uknjižbu na nekretninu dao isključivo uz uvjet da novac bude isplaćen hrvatskome Cimosu, a ne slovenskome.

Međutim, tijekom suđenja vještaci su utvrdili da hrvatski Cimos nikada nije niti bio u vlasništvu nekretnine, nego je ona čitavo vrijeme pripadala slovenskome Cimosu, koji ju je i prodao.

Ta nekretnina je trebala biti prenesena na hrvatski Cimos, međutim do toga nikada nije došlo, ne krivnjom okrivljenika nego zato što hrvatske institucije nikada nisu dale odobrenje da se zgrada prenese na hrvatsku tvrtku, obrazložila je u presudi sutkinja Irena Kvaternik.

image
Rušenje zgrade Cimosa
Željko Grgić/Cropix

Naime, Trgovački sud u Rijeci niz godina je čekao od Ministarstva gospodarstva suglasnost za upis te zgrade sa slovenskoga Cimosa na njegovu hrvatsku filijalu, no na kraju je sud odbio upis.

Inače ta zgrada je trebala biti dio kompenzacije za dugove koje je Državna agencija za sanaciju banaka (DAB) imala sanirajući Riječku banku 1999. godine, međutim na kraju je RH obeštećenje dobila na drugi način, dogovorom sa slovenskom agencijom za sanaciju banaka (DUTB), koja je 2017. Hrvatskoj isplatila 7 milijuna eura.

Premda su na ročišta do sada uredno dolazili, nitko od okrivljenika danas se nije pojavio na objavi nepravomoćne presude.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 13:53