TOP 100 HRVATA

Znanje: reformatori

87. Lepušić i Štulhofer

seksolog i ginekolog

“Činjenicu da u školama nema sustavnog spolnog odgoja smatram svojim najvećim profesionalnim nesupjehom”, rekao je početkom 2011. godine dr. Aleksandar Štulhofer, naš poznati seksolog. Godinu dana poslije dobio je podršku politike. Bio je zadužen za izradu spolnog odgoja zajedno s dr. Dubravkom Lepušićem, ginekologom i voditeljem nevladina programa za spolnu edukaciju srednjoškolaca pod nazivom “Znanje je užitak”. Njihov program izazvao je otvoreni rat s vodstvom Katoličke crkve. Nije im prvi put. I neće odustati.

88. Ursić i Vuk

fizičar i elektrotehničarka

Bračni i poslovni par svojevrsni su pioniri u privatnom ICT poduzetništvu u Hrvatskoj, a njihova tvrtka Systemcom jedna je od rijetkih domaćih kompanija zasnovanih na znanju svojih djelatnika. Osnovana je 1993. godine. Prethodno su Damir Vuk, inženjer fizike, i Srebrenka Ursić, magistrica elektrotehnike, imali uspješnu karijeru u RIZ-ovoj Tvornici poluvodiča. Početkom ove godine Systemcom je na tržište plasirao prvi proizvod koji su djelatnici tvrtke u potpunosti sami razvili. Riječ je o čipu široke primjene: od biomedicine do industrijske elektronike i energetike.

89. Daslav Hreanueli

genetički inženjer

Profesor na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu (PBF) u Zagrebu jedan je od pionira genetičkog inženjerstva u Hrvatskoj. Radio je 30 godina u Plivinu istraživačkom institutu, a zatim je 2002. godine prešao na PBF, gdje je pokrenuo kolegij iz bioinformatike. Sa suradnicima je 2010. utemeljio je spin off tvrtku SemGen koja pruža bioinformatičke usluge. SemGen član je konzorcija projekta AMYLOMICS u sklopu FP7, glavnog znanstveno-istraživačkog programa EU.





90. Tomislav Domazet Lošo

molekularni biolog

Molekularni biolog Instituta “Ruđer Bošković” kontinuirano bilježi uspjehe. Nedavno je kao član velikog projekta sekvenciranja genoma pacifičke kamenice objavio rad u vodećem svjetskom znanstvenom časopisu Nature. Osmislio je i eksperimentalno dokazao tzv. genomsku filostratigrafiju. Riječ je o metodi koja je odlična u rekonstrukciji daleke evolucijske prošlosti prije 500 milijuna ili milijardu godina, što se ranije proučavalo isključivo uz pomoć fosila. Na osnovi te metode razvilo se novo znanstveno područje prihvaćeno diljem svijeta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 01:00