Feudalni vladar”, “slon u porculanskoj radnji”, “politički šarlatan i siledžija”. Tako su strani mediji nazvali češkog predsjednika Miloša Zemana kada je nakon korupcijsko-špijunskog skandala premijer Petr Nečas podnio ostavku, a Zeman zaobišao parlament i imenovao tzv. Vladu stručnjaka, većinom od ljudi pod njegovim utjecajem na čelu s ekonomistom Jiržijem Rusnokom. Učinio je to usprkos tome što je Nečasova koalicijska Vlada desnog centra imala parlamentarnu većinu na čelu s mandatarkom Miroslavom Nemcovom, potpredsjednicom Građanske demokratske stranke (ODS) i predsjednicom Zastupničkog doma, ali ju je Zeman odbio imenovati.
Zemanov protukandidat na siječanjskim predsjedničkim izborima, bivši ministar vanjskih poslova i lider koalicijske stranke TOP 09, Karel Schwarzenberg, otišao je još dalje u kritici Zemana u razgovoru za austrijski dnevnik Kleine Zeitung. Usporedio je predsjednikovo tumačenje Ustava s usponom nacista na vlast u Njemačkoj 1933. godine i komunista u Čehoslovačkoj 1948. Schwarzenberg i njegova stranka žele spriječiti da Rusnokova Vlada, nakon što u kolovozu, po svemu sudeći, ne dobije povjerenje zastupnika, nastavi vladati do redovnih izbora u svibnju sljedeće godine samo zahvaljujujući predsjednikovoj samovolji.
Stara garda
“Zeman je prvi predsjednik kojeg su neposredno izabrali građani i smatra da mu to automatski daje veće pravo. Tvrdi da se strogo drži Ustava, ali da ga ne obvezuju ustavni običaji. To formalno tumačenje ustava u prošlosti su iskoristile različite vlade da bi se dočepale potpune vlasti, u siječnju 1933. u Njemačkoj i u veljači 1948. u Čehoslovačkoj”, izjavio je Schwarzenberg.
“Kao pripadnik starije generacije koji je doživio diktaturu, borit ću se protiv toga svim silama. Branit ćemo legalnost republike svim sredstvima”, izjavio je austrijskom dnevniku 75-godišnji bivši šef diplomacije. Zemanov šef kabineta Vratislav Mlynar Schwarzenbergove izjave dovodi u kontekst njegova poraza na predsjedničkim izborima navodeći da im nije mjesto u pristojnom političkom rječniku. Protiv Schwarzenbergovih komentara ogradio se i Michal Hašek, potpredsjednik dosadašnje oporbene socijaldemokratske stranke, ČSSD, i Zemanov politički saveznik, pozivajući Schwarzenberga da prestane nanositi štetu ugledu zemlje i ispriča se građanima i predsjedniku koji je njihovom voljom došao na vlast.
“Shvaćam da je za predsjednika TOP 09 teško zamisliva situacija u kojoj on i njegova stranka više ne vladaju ovom zemljom, ali morao bi imati na umu da ne živimo u njegovoj kneževini (Schwarzeberg je pripadnik poznate aristokratske loze i ima titulu kneza, op.a), nego u demokratskoj državi i poštovati volju ljudi koji ne žele nastavak nevjerojatnih skandala Vlade koja je prouzročila moralnu, političku i gospodarsku devastaciju zemlje u zadnjih sedam godina”, zaključio je Hašek. Shcwarzenbergova stranačka kolegica Helena Langšaldova, u izjavi za Češku televiziju, naglasila je da su riječi šefa stranke “oštrije nego što bi u sadašnjem trenutku bilo prikladno, ali iskustvo govori da i nedemokratski sustavi dolaze na vlast demokratskim putem”. Političke rasprave oko ustavnih običaja i o tome kako ih tumači predsjednik Zeman rezultirale su prijedlogom promjene Ustava kako bi šef države imao samo jednu mogućnost imenovanja premijera umjesto dvije. Zeman, prepoznatljiv po, blago rečeno, grubom političkom rječniku, nazvao je pojam “ustavni običaji” idiotskim.
Pad nakon skandala
TOP 09, stranka u bivšoj koalicijskoj vladi bivšeg premijera Nečasa koji je pao zbog korupcijsko-špijunskog skandala u kojem je glavnu ulogu imala njegova, trenutačno pritvorena, šefica kabineta i ljubavnica Jana Nagyova, predložila je promjenu insprirajući se njemačkim modelom. Njemački Ustav omogućava predsjedniku jedan pokus imenovanja premijera, a u slučaju da imenovani ne dobije povjerenje, sljedeći pokušaj pripada parlamentu, u primjeru Češke, Zastupničkom domu. Izglasaju li zastupnici ograničenje, odnosilo bi se i na sadašnjeg predsjednika Zemana.
Ustavni običaji i nestandardno ponašanje predsjednika Zemana prilikom imenovanja Rusnoka za premijera bili su tema ovotjednog seminara u Zastupničkom domu čeških stručnjaka za ustavno pravo. Većina diskutanata komentirala je Zemanovo ponašanje kao odstupanje od parlamentarne logike vođeno nesimpatijama prema bivšoj Vladi. Stručnjaci su uspoređivali kako na vlast dolaze premijeri u pojedinim državama Europske unije, tvrdeći da se u pravnoj praksi vjerojatno ne bi našao niti jedan slučaj da šef države imenuje premijera bez prijedloga predsjedavajućeg Zastupničkog doma.