40 milijardi eura duga! Je li vrijeme za paniku u Italiji?

Italija na rubu kraha, Zaba i PBZ izvan opasnog područja - naslov iz domaćih novina koji je označio početak kraja Berlusconijeve vladavine danas je vjerojatno aktualniji nego ikada. Još jedan naslov, ovaj put iz londonskog Financial Timesa, talijansko bankarstvo, izuzetno važno za Hrvatsku, portretira kao šaroliku financijsku zajednicu: “Nije važna kvaliteta; osjetite širinu”. To je, tvrde u FT-u, desetljećima bila i mantra UniCredita. Nijedna se bankarska grupacija nije širila toliko eksplozivno, pubertetski zadihano... UniCredit danas dahće pod teretom od 40 milijardi eura talijanskog državnog duga. Ovih je dana iz milanskog sjedišta grupa objavila kvartalni gubitak od 10,4 milijardi eura i pokrenula novi val zabrinutosti.

Siloviti udarci krize

Malo je koja financijska grupacija preživjela toliko silovite krizne udare. Od vrhunca 2007. do danas cijena Unicreditove dionice na milanskoj burzi srušila se 87 posto. Povjerenje ulagača vjerojatno nikad nije bilo na nižoj razini, a program reorganizacije UniCreditova poslovnog modela koji je prošli tjedan predstavio predsjednik Uprave grupe Federico Ghizzoni malo je tko prihvatio bez rezerve. Prema tom planu, koji uključuje i upravo objavljeni gubitak od desetak milijardi eura i suspendira ovogodišnju isplatu dividendi dioničarima, predviđena je i dodatna kapitalizacija banke ulijevanjem 7,4 milijardi svježih eura putem prodaje prava postojećim dioničarima, što bi grupu trebalo dovesti na liniju s novim zaoštrenim pravilima Europske Unije. Sve zajedno, tvrde analitičari u Londonu i Frankfurtu, nije dovoljno uvjerljivo da bi banci osiguralo kraljevski položaj, ali još uvijek ne znači da se UniCredit našao na rubu propasti. Ne zaboravite da se priča događa u Italiji, cinični su čak i najkonzervativniji komentatori koji sjede u tornjevima londonskog Cityja.

- Kada pokrećete banku u Italiji, uopće ne možete razmišljati o tome da biste mogli biti veliki igrač na europskom tržištu. To vam se, zapravo, čini nemogućim. Da mi itko danas kaže da je računao s time 1995., u doba kada smo iz male lokalne banke počinjali graditi Credito Italiano, pa onda i UniCredit, ne bih mu vjerovao - rekao mi je Alessandro Profumo nepunih mjesec dana prije nego što su ga smijenili s vrha UniCredit grupe. UniCredit je danas aktivan u 22 europske zemlje, no pitanje je kako će ta brojka izgledati do kraja godine. O tome kako će sljedeće godine izgledati Europa ne usuđuju se više javno govoriti ni najluđi analitičari.

Zabrinuti pogledi

Tko je na redu sljedeći, nakon Italije? Zabrinuti pogledi usmjereni su prema financijski dosad sigurnoj Austriji, gdje UniCredit putem Bank Austria drži vodeći udio među bankama, ali i prema Hrvatskoj, gdje je grupa kroz Zagrebačku banku, uz Intesu Sanpaolo - drugu najjaču talijansku financijsku grupaciju u čijem je vlasništvu PBZ - vlasnik lavovskog udjela na tržištu. Dosad neupitna Austrija mogla bi, pišu financijski analitičari, izgubiti svoj prvorazredni kreditni bonitet. A Hrvatska...

Iz Zagreba, promatrano očima UniCreditove hrvatske kćeri Zagrebačke banke, priča o uzdrmanoj majčinskoj grupi zasad ne izgleda zastrašujuće.

- Najave iz UniCredita operativno su bez utjecaja na Zagrebačku banku. Naše poslovanje u Hrvatskoj ne osjeća posljedice talijanskih turbulencija - rekla nam je glasnogovornica Marina Dijaković. U priopćenju koje je Zagrebačka banka uputila javnosti početkom tjedna, a kojemu u četvrtak popodne nisu imali što dodati, rečeno je da “UniCredit grupa nastavlja s fokusiranim poslovanjem u središnjoj i istočnoj Europi uz programe štednje i restrukturiranje, prvenstveno u Italiji i na drugim zapadnim tržištima”.

- Trenutačno je naša stopa profitabilnosti veća od profita na razini grupe, zato što je Italija danas u ozbiljnim ekonomskim teškoćama i zato što je bilo gubitaka u Ukrajini i u još nekim drugim zemljama, ali naš je profit ispod prosjeka srednje i istočne Europe - protumačio je nedavno u razgovoru za Jutarnji poziciju Zagrebačke banke njen predsjednik Uprave Franjo Luković.

Inače skloni pesimizmu, hrvatski financijski analitičari loše su vijesti iz Italije prihvatili začuđujuće hladnokrvno. - Ne vidim razloga da UniCredit bilo što radi sa Zabom, dapače on bi se zbog dobrih rezultata u Hrvatskoj još jače mogao pozicionirati na našem tržištu. Trebaju mu banke u Europskoj Uniji, a vjerojatno će prodavati ono što ima u Ukrajini i još nekim istočnoeuropskim zemljama - rekao je najcitiraniji među njima, Damir Novotny, partner u konzultantskoj tvrtki T&MC Zagreb.

Slično, ali slikovitije, ovih je dana odnose među talijanskim bankama majkama i njihovim hrvatskim kćerima opisao šef PBZ-a Božo Prka - kao da lava zanima što ptica jede za doručak - poručio je zabrinutoj hrvatskoj javnosti komentirajući odnose između njegove banke i njene majčinske grupacije Intese Sanpaolo koja u svojem vlasništvu ima više od 60 milijardi eura u talijanskim državnim obveznicama i također se trenutačno ne osjeća najzdravije.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista