Što je jezik, a što govor? Na samom početku nove emisije Jezik i govor objasnio nam je dr. sc. Igor Marko Gligorić s Katedre za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
- Jezik se najčešće definira kao komunikacijsko sredstvo. Komuniciramo njime značenja koja smo smislili čime je jezik i kognitivno sredstvo. On je apstraktna psihička činjenica i uvijek je formalan, za razliku od govora koji je realizacija jezika, a koji je uvijek konkretan i ovisi o pojedinačnom govorniku. Hrvatski standardni jezik je anorganski idiom koji realno ne postoji na terenu i ne odgovara niti jednom mjesnom govoru. On je svjesno normiran, polifunkcionalan je, njime se sporazumijevaju ljudi na širem prostoru i teži nepromjenjivost, ali je ipak promjenjiv jer treba zadovoljavati sve čovjekove komunikacijske potrebe - kaže Gligorić.
U hrvatskom jeziku postoje imenice koje mogu biti i muškog i ženskog roda. Takva je imenica bol za koju, međutim, nije svejedno koristimo li je u muškom ili ženskom rodu. Koja je razlika?
- Kada se imenica bol pojavljuje u muškom rodu označava osjet tjelesne patnje ili trpljenje uzrokovano ozljedom ili bolešću. Tako možemo imati bolove u zglobovima ili pasti u nesvijest od bolova u želucu. Kada je bol ženskog roda govorimo o osjećaju duševne patnje i trpljenja kao posljedice neispunjenje želje ili nenadoknadiva gubitka ili kakve štete. Tako boli mogu biti ljubavne ili udovičke, a postoji i svjetska bol - objašnjava nam Gligorić.
U muškom rodu se imenica bol deklinira kao i recimo imenica vol, dakle u genitivu je bola, a u množini bolovi. Kada je ženskog roda deklinira se kao imenica kost, pa u genitivu glasi boli.
Ime mjesta Bol na Braču, kaže Gligorić, nema veze ni s fizičkim niti s duševnim patnjama već dolazi od latinske riječi valum koja znači zemljani bedem ili nasip, a povezan je sa slavenskom riječi obala koja je imala isto značenje.
U hrvatskom jeziku ima još imenica koje mogu biti muškoga i ženskoga roda, no u oba slučaja imaju isto značenje. Takve se imenice nazivaju heterokliti, a primjeri su imenice glad, splav, lavež, garež, jetra… Normativni priručnici kod imenica glad i splav daju prednosti inačici u ženskome rodu, dok su kod drugih imenica dopuštena oba roda.
Poštovani čitatelji i gledatelji, pitanja u vezi hrvatskog jezika i govora možete nam poslati na našu e-mail adresu:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.