IZRAELCI VS. PALESTINCI

Zašto je izbio krvavi sukob, kako će reagirati Arapi, a kako SAD? ‘Spojila su se dva procesa...‘

Manji incidenti pretvorili su se u sukobe šireg razmjera, ali još uvijek bez prelaska u totalni konflikt
Sukobi Izraela i Palestine
 AFP

Vatreni i krvavi sukob Izraelaca i Palestinaca prijeti pretvaranjem u ratni sukob. Posljednji je bio 2014. godine, između Izraela i Hamasa koji kontrolira pojas Gaze i pod iranskim je utjecajem (iako su suniti). Sada bi se mogao razviti sukob Izraela i svih Palestinaca, onih iz pojasa Gaze i sa Zapadne obale što bi moglo rezultirati sukobima na cijelom ozemlju Izraela i Palestinske samouprave.

Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS) ponudio je tumačenje sukoba.

Zašto sada?

Tenzije su rasle zbog predstojeće deložacije palestinskih obitelji sa spornog ozemlja u istočnom Jeruzalemu i sve većih trzavica između Izraelaca i Palestinaca u Starom gradu u Jeruzalemu. Tada su se proteklog vikenda spojila dva procesa.

Palestinski muslimani slili su se na Plato džamije na ramazanske molitve, a veliki se broj okupio za Leilat al-Qadr navečer 8. svibnja u znak obilježavanja otkrivanja Kur'ana proroku Muhammedu - koji se smatra ne samo najsvetijom noći ramazana, nego i cijelog islamskog kalendara.

U međuvremenu, neki su se izraelski Židovi okupljali uoči Dana Jeruzalema u ponedjeljak, 10. svibnja, obilježavajući židovsku kontrolu nad Starim gradom u Jeruzalemu osiguranu tijekom šestodnevnog rata 1967. godine. Središnja točka tih proslava je Zapadni zid Brda Hrama - ista povišena platforma koju muslimani nazivaju Plato džamije.

Što je razlog?

Ove napetosti dolaze u vrijeme istodobnih političkih kriza u Izraelu i Palestinskoj samoupravi. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nije uspio sastaviti koaliciju nakon četvrtog kruga izbora u samo dvije godine. Potencijalno se suočava s krajem političke karijere jer gubi podršku javnosti.

U međuvremenu, palestinski predsjednik Mahmoud Abbas upravo je otkazao parlamentarne izbore, koji su trebali biti održani prvi put nakon 2006. godine. Razlog: njegova stranka, Fatah, loše je stajala u anketama. Abbas, koji ima 85 godina, za predsjednika je izabran 2005. godine, nakon što je umro Jaser Arafat, a mandat mu je trebao isteći prije 12 godina. Budući da lideri s obje strane nemaju legitimitet, sve je veća opasnost da će se ponašati nepromišljeno kako bi sačuvali svoju političku sudbinu ili da će ih nadvladati vanjska politička dinamika.

Mogu li se ove napetosti proširiti na širi sukob?

Manji incidenti pretvorili su se u sukobe šireg razmjera još bez prelaska u totalni konflikt. Izraelski sigurnosni establišment smatra da je povremeno potrebno napasti pojas Gaze kako bi odvratili Hamas. Te aktivnosti nazivaju "košenjem trave". Moguće je da će izraelske akcije uvući zemlju u otvoreni sukob u Gazi, kao što se to dogodilo 2009. godine, a moguće je da će se katalizirati palestinska politička kriza, koja se može ili ne mora riješiti u izraelsku korist.

Kako će odgovoriti novi arapski partneri Izraela?

Većina arapskih država neprijateljski je raspoložena prema Hamasu i stoga naklonjena izraelskim napadima na taj militantni pokret. Oni su se, međutim, žestoko usprotivili izraelskim akcijama na Platou džamije, nastojeći napraviti razliku između palestinskog naroda i boraca Hamasa koji zagovaraju raketiranje Izraela. Prosvjedi će vjerojatno biti privremeni pod pretpostavkom da je izraelski odgovor kratkotrajan. Dugoročniji sukob imao bi učinak zahlađenja na veze, ali ih ne bi prekinuo.

Talijansko promišljalište ISPI (Istituto per gli studi di politica internazionale, Institut za studije međunarodne politike), tumači ovako: “U zbivanjima u Jeruzalemu glavnom točkom ranjivosti postaju Abrahamski sporazumi (dogovori o normalizaciji odnosa Izraela i arapskih država, UAE, Bahrein, Maroko i Sudan; s Egiptom i Jordanom mirovni sporazumi postoje već nekoliko desetljeća). Iako su zemlje, kao UAE, predstavile normalizaciju odnosa s Izraelom kao sredstvo za pomoć palestinskom pitanju, jasno je da to nije prioritet. Upravo obrnuto, situacija u kojoj se sada nalazimo je također posljedica odluke da se odnosi normaliziraju bez zahtjeva za stvarnim napretkom kad je riječ o palestinskim pravima”.

Što će učiniti Sjedinjene Države?

U prošlosti su Sjedinjene Države isticale pravo Izraela da se brani od napada i suzdržavale su se od kritika tjedan ili dva. Administracija Joea Bidena duboko je sklona Izraelu, ali upozorava na mogućnost da se okolni politički kontekst pokaže eksplozivnim. Iako će instinkt biti da se zadrži distanca u odnosu na sukob, ta bi se računica mogla brzo promijeniti nakon otprilike tjedan dana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. studeni 2024 15:53