‘Većini glazbenika istopile su se zalihe. Danas rade u skladištima, voze za dostavne službe...‘

Situacija je teška, ne samo kod nas nego u cijelom svijetu i zemljama regije. Prvi put u povijesti se ovako nešto događa. Glazbenici se snalaze kako znaju. Prosječan glazbenik većinu prihoda ostvari od živih nastupa kojih sada nema. Dio se okrenuo preživljavanju na druge načine. Neki voze za dostavne službe. Neki su se prisjetili svojih starih profesija pa rade kao ekonomisti ili u skladištima da bi preživjeli. Šteta što ne mogu raditi ono za što su obrazovani. Čak i neki akademski obrazovani glazbenici su bili prisiljeni potražiti drugo zanimanje“, otkriva u Briefingu u studiju Hanza Medije predsjednik Hrvatske glazbene unije Nikša Bratoš koji je uz svoj umjetnički i producentski posao zadnjih godinu dana izuzetno posvećen i sindikalnom u HGU.

Ističe kako glazbenici koji imaju registrirane obrte od države primaju naknadu od 4000 kuna kao i sve ostale djelatnosti kojima je zbog epidemioloških mjera onemogućen rad.

„Glazbenici koji su poreze i doprinose plaćali na temelju svojih autorskih ugovora, nisu imali pravo na tu naknadu, ali ih je prepoznalo i Ministarstvo kulture i HGU koja je vjerojatno jedini sindikat u Hrvatskoj koji je svojim članovima plaćao i još uvijek plaća neku naknadu koja im omogućava preživljavanje. Malo više od tisuću glazbenika od HGU-a mjesečno prima 3000 kuna. To su naši članovi kojima je glazba jedini izvor prihoda, a hranitelji su svojih obitelji ili su podstanari. Pokušali smo sve uzeti u obzir i zaista pomoći onima kojima najviše treba. Nažalost, nitko ne zna koliko će ovakva situacija trajati. Prošle godine smo našli sredstva za tri mjeseca isplate pomoći, sada za opet tri mjeseca. No, ako ovo potraje, zaista ne znam… Možda ćemo svi na koncu biti ribari i zemljoradnici“, govori Bratoš dodajući kako su se većini glazbenika istopile novčane zalihe jer niti neka od najvećih glazbenih imena nisu nastupala već godinu dana.

Nakon što plati sve troškove i suradnike, glazbenom izvođaču, tvrdi Bratoš, od ukupnog honorara ostane 10 do 15 posto. Dodaje kako među hrvatskim glazbenicima nema mnogo imućnih ljudi.

„Glazbenici definitivno ne spadaju među one koje porezna uprava ima naročitog razloga češljati“, ističe Bratoš koji se nada kako virtualni koncerti neće postati novo normalno nego da će se koncerti uskoro vratiti u dvorane i ljetne pozornice za što je i Ministarstvo kulture osiguralo 5,2 milijuna kuna kojima će do kraja lipnja biti sufinancirano 166 koncerata širom Hrvatske.

U skladu s epidemiološkim mjerama, u najveću dvoranu u Hrvatskoj, zagrebačku Arenu bi umjesto nekadašnjih 18.000, moglo stati oko 2500 do 3000 gledatelja. Otprilike toliko bi ih mogla primiti i pulska antička arena koja je otvoren prostor pa razmak može biti nešto manji.

„Nadam se da će manji koncerti krenuti već od 8. ožujka, a malo veći na otvorenim prostorima već od sredine travnja. Svi organizatori stoje iza toga, ugovori se potpisuju i samo se nadamo da se epidemiološka situacija neće pogoršati“, zaključuje Nikša Bratoš.