‘POLIMAC PREPORUČUJE‘

Ustaško orgijanje, klanje, rađanje djece... Sve u prvih sat vremena, a nakon toga - čista dosada!

Kritičar Jutarnjeg lista Nenad Polimac pogledao je srpski film ‘Dara iz Jasenovca‘
Kadar iz filma ”Dara iz Jasenovca”
 101 Studios/youtube

Austrijski filmski redatelj njemačkog podrijetla Michael Haneke upitan je 2012. godine kako bi pristupio pisanju scenarija za film o Osami bin Ladenu ili Adolfu Hitleru, koliko se takvu jednu osobu može humanizirati i postoji li opasnost da će ljudi suosjećati s takvom osobom ako je se dostatno humanizira.

Bin Ladenovo je ime spomenuto jer je te godine u kinima igrao film "Zero Dark Thirty" redateljice Kathryn Bigelow, film koji je pratio napore američke obavještajne zajednice da uđe u trag negdašnjem vođi terorističke skupine Al-Kaide. Hitler se u pitanju našao zbog filma "Hitler: Konačni pad" Olivera Hirschbiegela, koji se našao na udaru kritika zbog prikazivanja ljudske strane diktatora i visokopozicioniranih dužnosnika Trećeg Reicha.

Haneke je rekao da se sa scenaristom i producentom "Konačnog pada" Berndom Eichingerom zbog filma posvađao te da mu je film bio odbojan i glup.

"Kada se bavite osobom tako dubokog i širokog povijesnog konteksta, pitanje je - koga humanizirate? Što radite s njim? Stvarate melodramu, pokušavate doprijeti do publike, pokušavate utjecati na njih da nešto osjete ili naprave, no kakve emocije želite izazvati? Postoji pitanje odgovornosti, i to ne samo pitanje odgovornosti prema osobi koju prikazujete u povijesnom kontekstu, nego prvenstveno prema gledateljima, prema publici. Odgovornost znači da ćete publici omogućiti da ostane nezavisna i slobodna od manipulacija", rekao je redatelj.

"Pitanje je koliko ozbiljno shvaćate gledatelja, do koje mjere mu dajete priliku da stvori vlastito mišljenje o toj povijesnog osobi? Pokušavam li svoje mišljenje nametnuti gledatelju ili radim upravo suprotno, shvaćam ga ozbiljno i dajem mu ili joj sredstva da stvori vlastito mišljenje. To je fundamentalno pitanje, bilo da je riječ o povijesnoj ličnosti poput Hitlera ili fiktivnom liku koji ste napisali."

Haneke je potom upitan bi li ikada napravio film o Hitleru, na što je odgovorio da ne bi. Redatelj je potom upitan zašto ne.

"Pitanje je, ja to ne mogu napraviti zbog ideje da se od toga radi zabava, da se to pretvara u zabavu i zato, primjerice, imam problema s filmom Stevena Spielberga o koncentracijskim logorima", rekao je redatelj, jasno referirajući se na "Schindlerovu listu". "Ideja da se pokušava stvoriti napetost od pitanja hoće li iz tuša izaći plin ili voda za mene je nepojmljiva. Jedini film o Holokaustu koji je odgovoran, za mene kao filmaša, jeste "Noć i magla" (francuskog redatelja) Alaina Resnaisa. Resnais u filmu gledatelja pita što misli o ovome, što mu to znači i koja je njegova pozicija. O tome se radi... Sve što takvu temu tretira kao zabavu je za mene nepojmljivo."

Kada se 24. lipnja 2019. godine doznalo da kreće snimanje filma "Dara iz Jasenovca" redatelja Predraga Antonijevića, filma o koncentracijskom logoru Jasenovac koji se, kako je Antonijević rekao na konferenciji za medije u zgradi Vlade Republike Srbije, čekao 75 godina. Na toj se konferenciji doznalo da će film pripovijedati o događanjima koji su se 1942. godine zbivali u Koncentracijskom logoru Jasenovac, točnije o pokušajima desetogodišnje Dare da spasi život svoga mlađeg brata.

Vijest da će film režirati upravo Antonijević mnogi su dočekali sa skepsom budući da je u svom filmu "Spasitelj" pokazao kako on vidi odgovornost prema gledatelju o kojoj je s velikim poštovanjem govorio Haneke. U tom filmu, kako je pisao Robert Bajruši, Antonijević je ponudio tipični srpski pogled na Rat u Bosni i Hercegovini te sklonost ka prekrajanju povijesti.

Dok se film snimao, američki stručnjak za Holokaust Michael Berenbaum i konzultant filmske ekipe rekao je da će se "mnogi poistovjetiti sa strašnom sudbinom djevojčice, njezinom hrabrošću i snagom", a američki filmski producent srpskog podrijetla Dan Tana rekao je da se nada da će "Dara" biti "vrijedno" filmsko djelo.

Film je početkom prosinca 2020. godine postao kandidat srpske kinematografije za filmsku nagradu Oscar za 2021. u kategoriji najboljeg međunarodnog filma. Istovremeno, tada se pisalo da je film odradio tek minimum minimuma kako bi ispunio uvjete koje neki film mora ispuniti kako bi ga se predložilo kao kandidata za Oscara. Film vrijedan Oscara koji se maltene poskrivećki prikazuje? Tu nešto nije štimalo, a što točno postalo je očito kada je film pogledao filmski kritičar časopisa Variety Jay Weissberg.

Weissberg je sasuo drvlje i kamenje na "Daru", proglasivši film kalkulantskim naslovom koji na Holokaustu nastoji dobro zaraditi i koji je dizajniran kao "oružje u sadašnjim sukobima Srba i njihovih susjeda". Kritičar Los Angeles Timesa Robert Abele također nije imao milosti. "Da barem taj ep o barbarstvu i sentimentalnosti ne smrdi na skupljanje bodova u dugotrajnoj regionalnoj svađi", napisao je. Film je do te mjere animirao ljude da je poznati portal posvećen filmu IMDb (Internet Movie Database) morao nakratko onemogućiti ocjenjivanje filma - filma koji je dotad vidio vrlo mali broj ljudi.

Antonijević je u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju ustvrdio da kritike koje su stigle iz SAD-a ne odgovaraju istini te da s nestrpljenjem čeka da Hrvatska vidi "Daru" i sama procijeni što film je, a što nije.

Hrvatska, točnije svi oni čiji televizijski paket programa uključuju Radio televiziju Srbije 1, film su mogli pogledati 20. veljače.

U novoj epizodi serijala Polimac preporučuje filmski i televizijski kritičar Jutarnjeg lista Nenad Polimac i novinar Jutarnjeg Damjan Raknić raspravljaju o filmu "Dara iz Jasenovca" i njegovim brojnim problemima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 01:42