U divljem slavlju dvoje mrtvih i mnoštvo ozlijeđenih... Pogledajte prizore koji su zaprepastili Italiju

Donnarummine ručerde donose u talijanski društveni brutoproizvod dodatnih 12 milijardi eura, piše rimski Il Messaggero, oslanjajući se o procjenu Konfederacije izravnih [poljodjelskih] proizvođača (Coldiretti) i o studiju nizozemske banke AbnAmro koja je proučavala učinke pobjeda na svjetskim prvenstvima od sedamdesetih nadalje.

Silno veselje na talijanskim ulicama zbog nogometne pobjede Italije u Londonu koštalo je dva života i dva tuceta ozbiljno ozlijeđenih. Mrežom kruže strahoviti snimci, na primjer mladića koji je s automobila skočio leđima prema smjeru vožnje, sapleo se, udario glavom o rubnik i ostao posve nepomičan, dok njegovi prijatelji hule Boga kao izraz zaprepaštenja. Ili automobilista koji je, u veselju, skrenuo za 180 stupnjeva i nepogrešivo frontalno pokosio motociklista koji ga je slijedio i koji je, također, pao nauznak i ostao nepomičan.

Kada se nogometaš skrkne na terenu u srčanom zastoju, poput Eriksena, navijači s raznih strana Evrope strepe za njegov život. Kad drugome, Spinazzoli, pukne Ahilova tetiva, sa simpatijama se prate njegova skakutanja na zdravoj nozi po zlatnu medalju.

Sigurnosni razmak

Kada pak poginu dvojica navijača koji slave, to je tek bilješka u dnu opće slike radosti, za njima možda plače samo njihova stara mati odnosno sestra. Oni su statistička ništica u svemu tome, nisu viđeni kao jedinstvena i nenadomjestiva ljudska bića. Ostvare li se prognoze pandemijskih Kasandri, ta dvojica će biti mrvica i u usporedbi sa žrtvama neopreza slavljeničkih masa.

Fotografije su pune slavitelja koji ne poštuju nikakav sigurnosni razmak, kojima nije palo na um da u toj gužvi nabiju na se zaštitne maske, tim prije što daleko veći broj mikroba izlijeće iz ždrijela i nosa dok netko pjeva, kliče, odnosno urla. Za dvije sedmice statistika će nam reći je li taj neoprez rezultirao ozbiljnim pogoršanjem epidemiološke slike, ili je panika u konkretnom slučaju ipak pretjerana.

Izvanredni dobitak

Naime, drugi stručnjaci kažu pak da neće biti velikoga zla, jer da je samo jedan posto zaraza nastao na otvorenome i da su slavili mladi, koji lakše prebole, pa i bez simptoma. U Italiji će o tome, po običaju, rasprava početi tek kad bude prekasno, "a babbo morto", kako kaže stilski pakosna toskanska izreka. Sada se radije raspravlja o tome koliko ćemo, kao stanovnici, zaraditi ni krivi ni dužni, zahvaljujući pedesetorim nogama dvadeset i petorih reprezentativaca.

Zaključak je AbnAmro da pobjeda na svjetskome nogometnom prvenstvu donosi oko 0,7 posto BDP. Taj postotak ističe i propagira i Gabriele Gravina, predsjednik talijanskoga nogometnog saveza FGCI. Na primjer, talijanski je BDP 2006, u godini pobjede Italije u Berlinu, porastao za 2 posto, godinu ranije za 0,9 posto, a godinu kasnije za 1,5 posto. Naravno, to ovisi i o drugim utjecajima. Argentina je postala svjetska prvakinja 1978, ali je te godine ekonomija te zemlje odlazila u propast, zahvaljujući diletantizmu vojne hunte. Italiji je ove godine ionako previđen porast BDP od 5 posto, zavidnih dok se ne uzme u obzir da je lani Italija izgubila 8,8 posto BDP zahvaljujući posljedicama pandemije - pa nogomet samo pomaže da se nadoknadi veći dio lanjskoga gubitka, ali bi trebalo 18 posto za pokriće lanjskog gubitka i povratak na razinu 2019.

Coldiretti svoju procjenu od 12 milijardi izvanrednog dobitka temelji na svojoj studiji po kojoj je posrijedi "pozitivan učinak međunarodnog prestiža, što na tržištima znači povećanje izvoza proizvoda Made in Italy, koji su u prvome četveromjesečju ove godine već zabilježili povećanje od 19,8 posto spram istog razdoblja prošle godine". Coldiretti su propustili ta prva četiri mjeseca ove godine usporediti sa prvim četvorim mjesecima 2019 - pa da vidimo kako zaista stoji poljodjelski Made in Italy. Ne zaboravimo da su u toj "košari" i proizvodi za kojima se drugdje jagme: talijanska vina i dižestivi, parmezan i drugi sirevi, salame i pršuti.

Dobra vijest, ali...

Da je krenulo, vidi se iz smanjenja broja nezaposlenih za 10 posto. Potpuno je drukčijeg mišljenja Andrea Monticini, profesor ekonomije na Katoličkom sveučilištu Svetog Srca u Milanu: "Dobra je vijest da je Italija prvakinja Evrope, ali iz toga vaditi makroekonomsku prognozu ipak je riskantno." On upozorava na nešto drugo: "Sada je važno kako se kreće zaraza. Ako vakcine nastave djelovati i ako ne bude novih restrikcija u djelatnostima, onda će rasti i BDP i potrošnja, ali to će biti neovisno o pobjedi na Evropskom prvenstvu, koja svakako godi zemlji u razdoblju u kojemu živimo posljednje dvije godine."