PRESICA STOŽERA

‘Na Tuđmanovom sprovodu i misi pred Katedralom nije bilo kršenja mjera pa nitko nije ni kažnjen‘

Od 1. ožujka, ako epidemiološka situacija bude dobra, mogle bi se otvoriti terase ugostiteljskih objekata
Davor Božinović
 Srdjan Vrancic/Cropix

Nacionalni stožera civilne zaštite održao je konferenciju za medije na kojoj je objavio nove informacije o koronavirusu u Hrvatskoj te daljnjim aktivnostima u borbi s epidemijom.

- Imamo 502 nova slučaja u posljednja 24 sata, trenutno je broj aktivnih 2219. Broj pozitivnih od početka do danas je 238501. Testirali smo sveukupno 1 282 357 osoba, u protekla 24 sata 7348, te je postotak pozitivnih 6,83. Na bolničkom liječenju je 884 osoba, od kojih su 82 na respiratoru. U odnosu na jučer to je 6 novih. U protekla 24 sata imamo 18 preminulih, ukupna je brojka 5375. Radilo se o osobama s komorbiditetima. Zaključno s jučer, utrošeno je 136080 doza, a cijepljena je 81671 osoba. Za 54409 osoba je cijepljenje završeno- kazala je Vera Katalinić-Janković, pomoćnica ministra zdravstva.

- U blagom padu je broj novootkrivenih pozitivnih, s 14-dnevnom incidencijom od 119 na 100 tisuća stanovnika. U Hrvatskoj se kreće od 30 u Istarskoj do 194 u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Gledano na zemlje EU po broju prijavljenih novootkrivenih u zadnjih 14 dana, Hrvatska je sa stopom incidencije na dobrom mjestu, samo Finska i Danska imaju nižu 14-dnevnu stopu. Nije ispravno uspoređivati epidemiološku situaciju u zemljama na temelju jedinog pokazatelja jer on ovisi i o broju testiranja, strategiji testiranja. Uz taj podatak je važno znati koliko se testira po stanovniku i koliki je udio pozitivnih među testiranima. Ako se gleda testiranje Hrvatska je na niskoj razini, samo tri zemlje imaju manji broj testiranja po broju stanovnika od Hrvatske. Ako se gleda postotak pozitivnih Hrvatska je na polovici sa 7 posto pozitivnih u proteklom tjednu. To govorim jer se često postavlja pitanje u medijima i struci kako je naša situacija dobra, pada nam brzo broj oboljelih a imamo najslabije mjere, a maltene dođe do toga zašto sve ne bi ublažili. Ljudi uspoređuju mjere u Sloveniji i Austriji s našim mjerama, međutim kada se gleda i broj testiranih po stanovniku i postotak pozitivnih, odgovor na to pitanje je da Njemačka, Austrija i Slovenija imaju bolju epidemiološku situaciju od RH i oni koji imaju višu 14-dnevnu incidenciju imaju bolju situaciju kada se gleda testiranje - kazao je epidemiolog Bernard Kaić.

- Izvijestit ću vas o činjenici koja me razveselila jer smo dobili od Europske komisije priznanje da je RH vodeća zemlja po broju predavača na tečajevima koji su se provodili da bi se svi zdravstveni djelatnici prilagodili radu u jedinicama intenzivnog liječenja. Vodeća smo zemlju po broju predavača i polaznika na tečajevima koji bi omogućavali i onim radnicima koji se ne bave tematikom intenzivnog liječenja rad s najtežim bolesnicima - kazao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Dolazak ruskog cjepiva u RH

Beroš je komentirao i dolazak ruskog cjepiva u RH te hoćemo li morati čekati odobrenje Europske agencije za lijekove za njegovo korištenje.

- Od početka naglašavam da su važni sigurnost i učinkovitost cjepiva. Tek u zadnje vrijeme dolaze na vidjelo podaci o učinkovitosti ruskog cjepiva. Kad smo dobili te podatke počeli smo razmišljati o primjeni istog. Vlada RH će raditi napore da svakom građaninu osigura besplatno cjepivo. Optimalno bi bilo da svaki lijek koji se primjenjuje kod nas kao članici EU ima odobrenje EMA-e. To nije sad a moguće jer će proces trajati, stoga je na našoj regulatornoj agenciji da kaže je li moguće drugim putem, putem interventnog uvoza, dobiti rusko cjepivo. Kada naša regulatorna agencija ocijeni da su ispunjeni uvjeti sigurnosti i učinkovitosti cjepivo može dati privremeno odobrenje za korištenje cjepiva. Optimalno bi bilo da EMA izda priopćenje. Navest ću činjenicu da su tri nova proizvođača u procesu evaluaciju kod EMA-e pa i to čekamo - kazao je Beroš.

- HALMED će sve elemente procijeniti. Koliko cjepiva? To je struka koja ukazuje koliko bi doza bilo optimalno naručiti od kojeg proizvođača da bi osigurali da svaki građanin osigura svoju dozu cjepiva - dodao je Beroš.

- Sve ovisi o tome koliko će biti ispunjene obaveze dosadašnjih proizvođača s kojima imamo sklopljene ugovore. Kada bismo znali sa sigurnošću da će ispuniti ugovorene obaveze tempom kojim obećavaju, onda bi nabava ruskog cjepiva i količine ovisilo o tome kada bi moglo doći. Ako dođe na ljeto, neće nam trebati, ako može doći u tjedan-dva, načelno bi mogli uzeti milijun doza - kazao je Kaić.

O popuštanju mjera

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović komentirao je navode istarskog stožera o popuštanju mjera te odgovorio hoće li doći do daljnjeg popuštanja mjera.

- Sve vezano za daljnja popuštanja mjera smo na ovim presicama iskomunicirali u mjeri u kojoj je privremeno danu kad to iznosimo. Drugi-treći dan nakon primjene novog seta mjera je osnovno vidjeti hoće li to imati utjecaj na dnevnu epidemiološku sliku i trendove. Danas je 13 posto manje zaraženih nego u srijedu prije tjedan dana, držimo ritam. Nadam se da ćemo svi skupa održavati pad broja novozaraženih, a to otvara mogućnost da razmišljamo o novim mjerama. Pozvali ste se na izjavu Stožera iz Istarske županije. Bilo ih je više u kojima su predstavnici Stožera pojasnili da razmišljaju o tome da upute zahtjev Nacionalnom stožeru što je ispravan postupak. Ne može niti jedan Stožer odlučivati o tome kad će primjenjivati neke mjere, pogotovo mjere popuštanja. Nije problem lokalna inicijativa, međutim kad se najavljuju neke mjere onda ih je dobro iskomunicirati s Nacionalnim stožerom i to prije, to je jedini ispravan put. Ne možemo znati 17. veljače kakva će biti epidemiološka situacija 28. veljače. Tko misli da to zna riješio je sve dvojbe oko epidemije. Mi ćemo pred 28. veljače, odnosno 1. ožujka budemo u poziciji da promišljamo možemo li i što dalje popuštati - kazao je Božinović.

- Hrvatska je država koja ima najblaže restriktivne mjere u EU. Svi koji dođu u Hrvatsku ovih dana i vide život na našim ulicama u bilo koje doba dana, sve do navečer, prva reakcija im je 'kod nas ne možemo ovo, ne smijemo izaći iz stanova', prema tome mislim da postoji jedno razumijevanje da smo uspjeli spuštati brojke značajno uz relativno blage epidemiološke mjere. Možemo na ovaj način razgovarati na presicama sve dok ne istegne rok do 28. veljače. Naš pristup je balans, na prvom mjestu je zaštita života i zdravlja, ali omogućavanje i ekonomskih aktivnosti u društvu. Sami znate koliko je toga u gospodarstvu otvoreno, praktički skoro pa sve i to nam omogućava da lakše brodimo kroz nemirna mora krize izazvane koronavirusom. Tko god nešto rekao da će biti mjere 1.3., a o tome se može govoriti na nacionalnoj razini, taj ne govori nešto oko čega je postignuto suglasje. To su još uvijek razgovori na temelju spekulacija koje mogu biti više ili manje utemeljene. Imate onda cijeli niz spekulacija, 1. ožujka će neka od njih biti točna, neke netočne - kazao je Božinović.

Prijava nepravilnosti oko cijepljenja

Beroš je otkrio je li do sada bilo prijava nepravilnosti oko cijepljenja preko reda.

- Zatražio sam od svih zdravstvenih ustanova izvješće o cijepljenju, ona pristižu. Formirano je povjerenstvo od 10 članova i koje je neovisno tijelo. Ukoliko nađe pokazatelja da je bilo nepravilnosti utvrdit će se razina odgovornosti. Ako je riječ o stručnim postupcima, upućuje se predmet Hrvatskoj liječničkoj komori koja će određivati postojanje odgovornosti. Ako bude kaznene odgovornosti uputit će se na postupanje nadležnom tijelu. Svi nalazi će biti dostupni javnosti. Rok za dostavu informacija od zdravstvenih ustanova je tjedan dana, kao i za dostavu podataka iz programa cijepljenja, nakon toga ide postupanje. Ne mogu reći kada će to biti gotovo, treba sve evaluirati, intencija je da to bude čim ranije - kazao je Beroš.

Beroš je odgovorio na pitanje o portalu koronavirus.hr s obzirom na cijenu koji je plaćen.

- Vlada RH je u trenutku pojave globalne ugroze uspjela pokrenuti informatičku platformu kao središnje mjesto informiranja građana. Cilj Vlade je bio osigurati brzo i cjelovito izvještavanje. Ministarstvo zdravstva je zatražilo od Ministarstva gospodarstva mišljenje je li moguće tražiti izuzeće od procesa javne nabave i dobio se pozitivan odgovor. Platforma koja nije jednostavna je radila, iako o tome vode računa stručne službe. Znam da je revidirana cijena usluge i prilagođena novim okolnostima. Ugovor je trajao do kada je trajao. U ovom trenutku, tj. već neko vrijeme u Ministarstvu zdravstva traje pripreme za novi natječaj otvorenog tipa koji će biti raspisan za održavanje i pružanja usluga u idućem periodu - kazao je Beroš.

Božinović je odgovorio pokušava li se u RH ući s lažnim testovima na koronavirus.

- Nemam konkretnu informaciju. Mislim da se ne radi o velikom broju ljudi jer bi na tu temu imali sastanak u MUP-u. Znam da tog ima, ali mislim da takvih primjera nema puno - kazao je.

Stožer komentirao testiranja antigenskim testovima

Stožeru je postavljeno pitanje zašto poput županijskih stožera ne objavljuje i broj testiranih brzim antigenskim testovima.

- Mi to možemo izvući iz onoga što nam šalje HZZO, a zašto Stožer ne pokazuje te podatke, to ne znam. Jedan sustav, koji postoji mjesecima i na temelju kojeg se prate trendovi, ako se žele nastaviti pratiti trendove najbolje da ga se ne mijenja jer se neće moći uspoređivati situacija s prije. To je meni najlogičnije objašnjenje za nastavak izvještavanja o oboljelima na isti način kao što je bilo prije dva, tri ili četiri mjeseca - kazao je Kaić.

Od stožera se tražio i komentar o izvješću NZJZ Andrija Štampar o broj antigenskih testiranja i udjelu pozitivnih na tim testovima koji je u 12 mjesecu duplo veći od službeno objavljenih brojki.

- Mislim da je Capak desetak puta govorio na tu temu, pogotovo kad je bio veliki broj inficiranih onda su se radili projekti gdje se išlo po domovima, školama, radnim sredinama i to su bili projekti gdje ljudi nisu imali ni simptome. To se ne može pribrajati ovoj vrsti brojeva. Može li se mijenjati, logično mi je što je rekao Kaić, s obzirom da je PCR test zlatni standard i on je jedini na čijoj osnovi se relevantno može reći da je netko pozitivan. Antigenskih testova ima različitih kvaliteta, nerijetko je bilo lažno pozitivnih pa se to mora potvrđivati PCR-om. To nije zlatni standard na osnovu kojeg se mogu davati usporedbe - kazala je Markotić.

- Znate da su antigenski testovi imali primjenu u određenim situacijama zbog svoje specifičnosti. Sad se radi jedan dokument evaluacije tih testova koji države članice EU moraju usuglastiti zato da se verificiraju testovi koji su vjerodostojni i koji će se priznavati pri prelasku granica. U budućnosti kad dokument postane službeni moći će se koristiti provjerene testove - kazala je Katalinić-Janković.

- Radimo dijagnostiku, a ne testiranje. Dijagnostika ide u sklopu onoga što se procijeni, a to je antigenski testovi su svugdje na svijetu bez obizra na covid pomoćni testovi koji pomažu i važni su u vrijeme epidemije za brzo detektiranje, izolaciju, zbrinjavanje ljudi. Nakon toga idu dodatan testiranja. Morate imati epidemiološke i kliničke podatke i na temelju toga se odlučuje o čemu se radi - kazala je Markotić komentirajući antigenske testove.

- Što uključuje dijagnostiku? To znači podatke o bolesniku, sav rezultat njegovog testa, simptome koje ima, epidemiološki podaci koje eventualno ima, kronične bolesti koje bi mogle utjecati na rezultat testa. U određenim stanjima, kod imunokompromitiranih ljudi, ako imaju određenu terapiju imate testove koji će biti pozitivni, čak i u sofisticiranijim testovima nego što su brzi. Različite zemlje su zauzele kurs da je za zlatni standard bitno koristiti PCR test jer se mogu pratiti brojevi. Indirektno se može pratiti sve po broju hospitaliziranih, to prati jedno drugo. Broj testiranja ne ovisi samo o tome da možemo puno testirati, ili da bi pokazali velike brojeve. Tamo gdje nema indikacija za to nema potrebe. Kad dobijete PCR pozitivan nije to samo sveto pismo, nego morate od čovjeka uzeti podatke, na temelju podataka se procjenjuje o čemu se radi - dodala je Markotić.

'PCR test je zlatni standard'

- Mislim da je važan moment koji je spomenula i Katalinić-Janković. Na razini EU da postoji, a dužni smo izvješća slati ECDC-u, neki konsenzus, ne bi se raspravljalo koji bi se testovi na razini EU priznali kao validni. To još nije dovršena rasprava, ima dosta pitanja i nejasnoća. Uspostavili smo ritam i način dijagnostike od prvog dana epidemije i njega se držimo. Da je naša situacija lošija, onda bismo imali veći broj potvrđenih na PCR testovima nego što je bilo prije tjedan dana, a imamo manji broj. Tom logikom možemo postaviti pitanje što bi bilo na početku epidemije da je bilo antigenskih testova. PCR je zlatni standard, svi ga priznaju i na graničnim prijelazima kad neka zemlja propiše ne stariji test od 48 sati, smatra se da morate imati PCR test. Kao što možete legitimno propitivati ovo ili ukazivati na drugačije pristupe u drugim zemljama, i tamo bi ovom logikom što sve podrazumijeva dijagnostiku u osnovnim crtama mogli objasniti zašto to sve uzimaju ili ne uzimaju u obzir prilikom dijagnosticiranja svakog pojedinog pacijenta. Ništa nismo mijenjali u smislu praćenja epidemije. Nije ni u epidemilogiji sreća mijenjati pravila igre u drugom poluvremenu. Nama je najvažnije da smo treći najbolji po incidenciji na 100 tisuća testiranih u EU i to je nešto što smo kao referencu komunicirali od prvog dana. Komunicirali smo je kad smo bili među najgorima, a sad nastavljamo na isti način i konstatiramo da smo treći najbolji po udjelu pozitivnih testova na 100 tisuća stanovnika, što znači da nam je epidemiološka situacija sve bolja - kazao je Božinović.

- Možda je gospodin Kaić mislio da imamo najmanje, ali to ne mora značiti da je adekvatan pridjev najgori jer mislim da je profesorica Markotić od prvog dana tumačila naš pristup testiranju. Imali ste pristup nekih zemalja, primjerice Slovačke, koja je testirala nekoliko milijuna ljudi pa ih nije nigdje prikazala. Da je onda bi bila vjerojatno najgora na svijetu i danas kad im je situacija bolja teško bi im bilo popraviti tu poziciju da su pokazali u dva dana ili vikenda da imaju 58 tisuća pozitivnih - kazao je Božinović.

- Po broju stanovnika imamo manje testova od prosjeka EU. To ne znači da smo ne treći nego četvrti najgori, nego četvrti po broju testiranja. Mi ne znamo koga oni testiraju u brojevima prijavljenih testiranja, čak ni za naše ne možemo reći udio ljudi među testiranima. Najkorisniji pokazatelj je stopa pozitivnosti, po njoj smo na sredini - kazao je Kaić.

'Ako će situacija biti dobra, razgovarat ćemo o mjerama'

Stožer je komentirao i informaciju o cijepljenju zaposlenika Zračne luke Zagreb te tko je odobrio njihovo cijepljenje.

- S obziom da je do mene došao upit na tu temu, uputio sam pitanje ravnatelju HZJZ-a, kolegi Capaku koji je rekao da je informiran o tome. Nacionalni zavod za javno zdravstvo nije odobrio pitanje, uputio me na županijski Zavod za javno zdravstvo. Najvjerojatnije su oni sudjelovali u tom cijepljenju - kazao je ministar Beroš.

Zna li se koji paket popuštanja ide dalje?

- Paketom nazivamo set mjera kad ih donesemo. Unaprijed ne možemo govoriti o paketu jer bi mogli biti različiti. Pratite situaciju na dnevnoj osnovi, znate što je otvoreno, što je ostalo pod nekim ozbiljnijim strožim restrikcijama. Ako situacija bude išla u smjeru održavanja trenda pada, razgovarat ćemo o tome. Ne želim najaviti nešto. Koliko god kondicionala najavili onda izađe naslov da se 1.3. nešto otvara, to želimo izbjeći. Ne želimo doći u situaciju da ispadne da smo to najavili da će biti, a onda se to ne dogodi. Niti mogu niti bih želio uskraćivati kreativnost i siguran sam da ćete u člancima i izvješćima davati konkretniju dimenziju. Vi to možete, ali mi ne u mjeri u kojoj mogu novinari i drugi akteri. Nastojimo biti odgovorni u mjeri da dođemo u kontradikciju sami sa sobom - kazao je Božinović.

Na pitanje jesu li kažnjeni organizatori Stepinčeva te osobe sa sprovoda Miroslavu Tuđmanu, s obzirom da se na oba događaja okupio veliki broj ljudi, Božinović je kazao da nije utvrđeno kršenje mjera te da nitko nije kažnjen.

Stožeru je postavljeno pitanje hoće li za Uskrs ljudi iz susjednih zemalja moći doći u RH ukoliko imaju nekretninu te na temelju čega će im se dopustiti ulazak u zemlju.

- I o tome će se razmišljati. Pokušali smo objasniti zašto ne možemo govoriti konkretnije, pa niti nešto najavljivati u odnosu na idućih 10-ak dana do 1.3. Siguran sam da ćemo razmišljati o tome i ukoliko ne bude iznenađenja vezanih za povećanje broja novozaraženih da ćemo izaći u susret svima, uključujući i gostima - kazao je Božinović.

Na pitanje jesu li stigli rezultati sekvencioniranja vrtićke i školske skupine koje su se masovno zarazile koronavirusu te radi li se o zarazi britanskim sojem, Kaić je kazao da se te rezultate još čeka.

O tenzijama na relaciji istarskog i nacionalnog stožera

Božinović je komentirao i tvrdnje za istarski i primorsko-goranski stožer da su njihove izjave o popuštanju mjera politikantstvo i bildanje mišića.

- Jučer sam imao priliku pratiti te napise iz jedne komunikacije koja je pogotovo kada je vaša kolegica mene pitala nekoliko puta sam utemeljeno govorio da sam upućivao blage poruke na tu temu. Mislim da sam u nekoliko navrata spominjao da je to odgovor koji je diplomatski i neko blago upozorenje. Očito je to bilo dovoljno da iz svega toga ispadne naslov i da se potencira oštar sukob između Nacionalnog stožera i Stožera u dvije županije. Nije problem lokalna inicijativa, ali kad se najavljuju nove mjere potrebno ih je iskomunicirati unutar jednog stožera, nekog stožera s drugim stožerima. Ne možete o strateškim pitanjima, recimo uporabi nekog cjepiva, odlučivati na lokalnoj razini i da se ne konzultira Nacionalni stožer. Kod otvaranja automat klubova i kasina, mjesta za klađenje, za koja smo rekli da se otvaraju ali ne uz korištenje ugostiteljskih usluga. Rekli smo pozadinu te odluke, koji je to rizik i da on nije prevelik u kontekstu nemogućnosti da se tamo ne koriste ugostiteljske usluge jer je bio prigovor da se mogu otvarati kasina, a ne mogu kafića. Kazao sam i ekonomsku pozadinu te odluke. Rekao sam i da su nam kolege iz regionalnih i županijskih stožera kazali da se i njihovi epidemiolozi slažu s time da to nije prevelik rizik. Na to sam ih pitao kad znaju koliki je to dio koji opterećuje proračun jesu li možda spremni snositi sami financijsko pokriće odluka u smislu koncesija, isplata naknada za zaposlene i tu je nastao muk - kazao je Božinović te nastavio objašnjavati problem u komunikaciji između stožera.

Kaić je komentirao i rusko cjepivo.

- Ne znam da Rusija planira dati milijun doza cjepiva Hrvatskoj. Čuo sam da su objavili u recenziranom časopisu rezultate treće faze ispitivanja i da su dobri. Nisam stigao pročitati taj članak, nadam se da bude uskoro. Po svemu sudeći izgleda da je rusko cjepivo dobro - kazao je Kaić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 20:45