PRESICA STOŽERA

‘Hrvatska ima najmanje stroge mjere u Europi. Popuštanje? Ako se nastave ovakvi trendovi...‘

U posljednja 24 sata zabilježena su 94 nova slučaja zaraze, preminulo 27 osoba
Davor Božinović
 Damir Krajač/Cropix

U posljednja 24 sata zabilježena su 94 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 2551, izvijestio je Nacionalni stožer civilne zaštite.

Među njima je 1288 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 98 pacijenata.

Preminulo je 27 osoba.

Preminulo je 20 muških osoba: KB Dubrava, ’51., ’56., ’38., ’30., '75. i ’39. god; KBC Split, ’43. i ’38. god; KIB Dr. F. Mihaljević, ’46. i ’50. god; OB Ogulin, ’42. i ’29. god; OB Zabok, ’33. i ’62. god; KBC Rijeka, ’53. i ’53. godište; OB Varaždin, ’34. god; ŽB Čakovec, ’42. god; OB Slavonski Brod, ’56. god. i OB N. Gradiška, ’33. godište.

Preminulo je i 7 ženskih osoba: KB Dubrava, ’28. i ’52. god; KBC Split, ’34. i ’56. god; KBC Zagreb, ’37. i ’58. god. i OB Koprivnica, ’52. godište.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 232520 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih su 5054 preminule, ukupno se oporavilo 224 915 osoba od toga 439 u posljednja 24 sata.

U samoizolaciji je trenutno 14303 osoba.

Do danas je ukupno testirano 1.193.006 osoba, od toga 1881 u posljednja 24 sata.

Ovako mali broj novozaraženih imali smo još 28. rujna prošle godine.

Stožer održao presicu

Nacionalni stožer civilne zaštite na konferenciji za medije iznio je nove podatke o koronavirusu u Hrvatskoj.

- U protekla 24 sata zabilježena su 94 nova slučajeva osoba pozitivnih na koronavirus, trenutno u RH imamo broj aktivnih slučajeva 2.551. Broj pozitivnih osoba do danas je 232.520. Od početka epidemije testirano je 1,193.006 osoba, a u protekla 24 sata 1.881 osoba, pa je postotak pozitivnih 5.0 posto. 98 osoba je na respiratoru, u odnosu na prethodni dan je 6 novih. Bilježimo 65 zaprimljenih u bolnice i 28 otpuštenih. U posljednja 24 sata oporavile su se 429 osoba. U protekla 24 sata imamo 27 preminulih, sveukupno 5.054 osobe. Radi se o osobama starije životne dobi s multiplim komorbiditetima, najmlađa je imala 45. godina. Cijepljeno je 58.829 osoba, utrošeno 83.920 doza. S dvije doze cijepljeno je 25.099 osoba, a s jednom 33.730 osoba - kazala je Vera Katalinić-Janković, pomoćnica ministra zdravstva.

image
Vera Janković-Katalinić
Damir Krajac/Cropix

- Danas smo imali 94 registrirana novooboljela od 1881 testiranog. U ovome tjednu imali smo ukupno 3346 novooboljelih. 25.1. imali smo 134 novooboljela od 2.423 testiranih, tjedan prije 174 novooboljela od 2.369 testiranih. U tjednu prije od 19. do 25. siječnja 3.926 novooboljelih, u ovom tjednu imamo 11,7 posto manje novooboljelih nego u tjednu prije.

Trenutna incidencija je 188,8, najviša je u Sisačko-moslavačkoj županiji 330.4, a najniža Istri 55,1. Po 14-dnevnoj stopi incidencije Hrvatska se u EU nalazi na sedmom mjestu, nižu incidenciju imaju Danska, Cipar, Mađarska, Bugarska, Finska i Grčka, a ostale više. Ukupna stopa smrtnosti na milijun ljudi nam je 1217.7, što nas stavlja na 20. mjesto u EU - kazao je Krunoslav Capak, ravnatelj HZJZ-a.

image
Krunoslav Capak
Damir Krajac/Cropix

Govorio je i o cjepivu.

- 41.223 utrošenih doza je u zdravstvu, 35.136 u domovima za starije, žurne službe u Sisačko-moslavačkoj županiji 1.694, a ostalo su civili u SMŽ. Što se tiče nuspojava HALMED objavljuje listu na web stranici, do 1.2. zaprimljene su 430 sumnji na nuspojave na Pfizer i 13 sumnji na cjepivo Moderne. Na cjepivo Pfizer je bilo 26 alergijskih reakcija od koje su dvije bile ozbiljne, a ostale blaže. Sve ostale nuspojave vezane uz Pfizer i Modernu su blage prirode - kazao je Capak.

Ministar zdravstva Vili Beroš je kazao da je krivulja što se tiče zbrinjavanja u bolnicama u silaznom trendu.

image
Vili Beroš
Damir Krajac/Cropix

- Broj bolesnika na respiratoru je ispod stotinu, s jučerašnjih 6 novih nije kako nam se čini. Od 2. studenog ovo je prvi puta da smo ispod stotinu bolesnika na respiratoru - kazao je Beroš.

Kazao je i da zbog kliničkih slika i novih sojeva treba sagledati širu sliku.

- U Stožeru svakodnevno u razgovoru s epidemiolozima sagledavamo sve te elemente, gledamo razvoj događaja kako bi bili spremni na sve scenarije - kazao je.

'Ne možemo odustati od svih mjera'

Stožer je govorio o odustajanju ugostitelja zbog prosvjeda te imaju li jasne kriterije što se tiče ugostiteljstva ili dopuštanja kave to go 15. veljače.

- Ono zbog čega smo oprezno zadovoljni je povoljnija epidemiološka slika nego što je bila prije nekoliko tjedana. O tome ste i vi vrlo često i intenzivno razgovarali, odnosno imali brojne upite koji su upravo išli na tragu toga što se namjerava poduzeti da bi se smanjio taj broj novooboljelih koji je stvarno opteretio zdravstveni sustav u tom trenutku. Tada je Hrvatska imala nešto liberalnije mjere, međutim kombinacijom niza faktora ali prije svega rekao bih i discipline sugrađana koja je pojačana, te mjera koje su se uvodile, mi stvaramo bolju epidemiološku situaciju. Hrvatska u ovom trenutku stoji među zemljama EU sa i ponajboljim brojkama, a istovremeno imamo mjere koje su manje stroge od svih ostalih država članica EU. To je činjenica koja se nedovoljno jasno komunicira. Kada pogledate komparativne prikaze mjera koje su na snazi u državama članicama EU i kad su u pitanju zatvorena mjesta zabave, manifestacije i događaji, neesencijalnih trgovina, lockdowna, zabrane kretanja, policijskog sata, Hrvatska je u poziciji da može reći da imamo najmanje stroge mjere u Europi, ali epidemija traje. Ne možemo odustati od svih mjera. Sve što se radi se radi na temelju načela koje je Vlada postavila, to je zaštita zdravlja, razmjernost mjera i njihova postupnost. Od toga niti možemo niti hoćemo odustati. Potpuno nam je jasno da je teško svima koji ne mogu raditi svoj posao u ovim vremenima i to nije izum ili samovolja stožera. Teretane i barovi su zatvoreni diljem svijeta, i to nema nikakav drugi motiv osim usporavanja širenja infekcije. Svatko dobronamjeran to razumije i mi, kao što smo kazali kod donošenja ovog seta mjera, nastavljamo intenzivno promišljati o našoj epidemiološkoj situaciji i što će nam ona donijeti u iduća dva tjedna, ili nešto manje jer ćemo komunicirati o sljedećim potezima nešto prije 15. veljače kao što je to normalno. Onda ćemo vidjeti uzimajući sve u obzir je li moguće raditi neke određene korekcije. Mi se svi skupa tome nadamo. Svi skupa želimo da iz ovoga izađemo prije. Ne možemo izaći dok epidemija traje i ima primjera ubrzanog širenja u Europi. Hrvatska nije preslikavala ničiji model, uvijek smo zagovarali procjenu koja je lokalna, usmjerena na naše specifičnosti i to ćemo nastaviti raditi i dalje. Ukoliko nam pokazatelji budu na ovom tragu, nećemo biti neskloni reagirati na taj način. Sklonost da se postigne balans između svega, s naglaskom na zaštitu zdravlja, nas drži na poziciji po kojoj Hrvatska ima najmanje stroge mjere u EU. O svemu ćemo govoriti kad će se donijeti sljedeća odluka - kazao je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

image
Damir Krajac/Cropix

Je li kava to go veliki rizik za širenje pandemije s obzirom da se kava prodaje na kioscima i pekarama, pitanje je koje je postavljeno Stožeru.

- O svemu vodimo računa. S jedne strane to su epidemiološke mjere, a s druge da su ugostiteljski objekti mjesta gdje ljudi dolaze da bi se zadržali, a ne da bi nešto pokupili i otišli. Mislim da nije teško pretpostaviti situaciju u kojoj Stožer kaže 25 ili 30 tisuća objekata te vrste može početi raditi. To je u ovom trenutku kad smo donosili odluku procijenjeno epidemiološki visoko rizičnim potezom. Do njega će sigurno doći, ali pustite da sve ide svojim tijekom. Kada govorimo o cijelom tom okruženju, treba imati u vidu da uz sve mi pokušavamo stvoriti preduvjete za jednu uspješnu, koliko je to moguće, turističku sezonu. Za uspješnu turističku sezonu od krucijalne važnosti će biti da se država može vani predstaviti kao sigurna destinacija za strane turiste. Znamo što se sve događalo prošle godine, znamo da će konkurencija ove godine biti još žešća, a znamo da je to razdoblje u kojem sektor ugostiteljstva ostvari gotovo 80 posto godišnjih prihoda. Zato sam siguran da nikome u tom sektoru nije u interesu da napravimo nešto čime bismo umanjili svoje izgleda da Hrvatska krene i u predsezonu i sezonu kao država koja se može reklamirati kao epidemiološki sigurna za goste. Nije to jedini čimbenik i faktor o kojem razgovaramo i razmišljamo. Siguran sam da će naše odluke nadalje biti racionalne i razmjerne - kazao je Božinović.

Božinović o otvaranju teretane u Zagrebu

Božinović je odgovorio na pitanje koliko je bilo postupanja prema teretanama.

- Znam za jedan slučaj. Znam da će policija i ne samo policija već inspektori Civilne zaštite i Državnog inspektorata provoditi zakon. Siguran sam da i ovo što su djelovali su postupali sukladno Zakonu - kazao je.

Na pitanje očekuje li sankcije vlasnik teretane koji ju je otvorio u Zagrebu, Božinović je kazao da je to predmet kriminalističkog istraživanja koje je u tijeku.

- Ne bih želio špekulirati o tome koja je kazna i hoće li je biti. Mi smo i mijenjali zakone i u saboru i to nedavno jer postoje situacije u kojima se mora pribjeći sankcioniranju ponašanja koja su rizična za širenje zaraze. Prepustimo to institucijama - kazao je Božinović.

Alemka Markotić, ravnateljica Infektivne klinike 'Dr. Fran Mihaljević' kazala je koliko je djece zbog covida imalo multisistemski upalni sindrom.

image
Alemka Markotić
Damir Krajac/Cropix

- To su uglavnom bila mlađa djeca, bilo ih je dvadesetak, jedan dječak je umro. Ostali su završili s pozitivnim ishodom - kazala je Markotić.

Capak je odgovorio na pitanje o isporuci cjepiva.

- Još uvijek nemamo pismenu potvrdu o točnom broju doza koji ćemo primiti od AstraZenece. Sutra imamo s njima konferenciju na kojoj ćemo dobiti nadam se sve informacije. Prije preliminarnim informacijama, u drugom mjesecu bi trebali primiti tri tranše 156 158 doza cjepiva. Ne znamo kad će nam Moderna dostaviti tranšu, očekujemo je tijekom ovog tjedna, da pošalju što su trebali poslati sutra. A što se tiče Pfizera, do kraja drugog mjeseca imamo broj kutija koje će nam dostaviti svaki ponedjeljak, za treći mjesec nemamo još informacija - kazao je Capak.

- Cjepivo je registrirano za sve dobne skupine iznad 18 godina. Postoje u izvještaju AstraZenece dvojbe o kojoj se učinkovitosti radi, ali cjepivo je prema izvještaju EMA-e učinkovito za starije dobne skupine. Pitanja oko broja ispitanika, osoba između 55 i 65, sutra reći AstraZeneci - kazao je Capak govoreći o tome što će biti s cijeljenjem starijih od 65 s cjepivom AstraZenece.

U Hrvatskoj još nisu zabilježeni novi sojevi

Markotić je govorila o sekvencioniranju uzoraka i je li koji novi soj zabilježen u RH.

- Sutra ćemo imati sastanak više institucija koje su inicijalno uključene. Ne uzima se puno uzoraka jer su tek naručene reagencije. Pitanje je što će ponuditi EK kao potporu svim zemljama. Ispituju se kitovi koji su dostupni, a koji bi mogli detektirati uzorke mutacija iz Velike Britanije. Nakon toga ćemo odrediti koja količina uzoraka je moguć u Hrvatskoj za obradu na tjednoj bazi. Tu strategiju ćemo poslati u Ministarstvo zdravstva i to će biti zajednička strategija. U to su uključeni i HZJZ, koristit će se ekspertiza i infrastruktura PMF-a, Ruđer Bošković, Forenzički laboratorij MUP-a, svi koji mogu. Ono što je testirano nemamo dokaza mutacija koje kruže trenutno u nekoliko zemalja - kazala je Markotić.

Kako je moguće da su toplice vikendom pune, a da se u teretanama ne dozvoljava rad pod epidemiološkim okvirom?

- Rekao bih da epidemiološki gledano radi se o jako različitim tipovima objekata po riziku prijenosa infekcije. Ako uzmete u obzir prisustvo klora u vodi za rekreaciju i vlagu u zraku koja se nalazi na bazenima koja djeluje zaštitno, ti objekti po epidemiologiji nisu usporedivi. Nakon što smo vidjeli te slike treba uputiti inspekcijske službe da upozore vlasnike i organizatore da se drže mjera - kazao je Capak.

image
Damir Krajac/Cropix

- Kad je bilo postavljeno pitanje za jedne toplice, detektirao se problem u ugostiteljskom objektu koji je radio, a nije smio i od tad ne radi. Inspekcije civilne zaštite obilaze teren i onda smo poslali inspekcije da obiđu objekte i obišle su. Našle su tu jednu nepravilnost koja je odmah sankcionirana. Treba biti i oprezan oko svega što se plasira u javnost. Kada smo bili u razdoblju prije donošenja mjera objavljivalo se da su neke udruga čule da postoji akcijski plan Stožera po kojim ih se neće otvarati, pa smo demantirali da to ne postoji. Sad čujem da se sve češće spominje da je Stožer donio odluku da ugostiteljske objekte i teretana nećemo otvarati do 1. svibnja, to želim demantirati. Sve što smo najavljivali i način na koji radimo u razdoblju do 15. veljače je jasno iskomunicirano. Ne treba stvarati teorije da se nešto unaprijed dogovorilo i da se kupuje vrijeme. To je netočno. Dao Bog da nam brojevi nastave padati i to nam stvara atmosferu koju ne možemo reći 10 dana unaprijed da će to izgledati tako. Irska je u dva tjedna od najbolje epidemiološki države postala najgora i danas je još uvijek najgora. Teško se postaje dobar, a još teže se vratiti iz pozicije u kojoj je država najgora. Molimo vas da ta poruka o oprezu i postupnosti, našoj spremnosti da svi skupa služimo zajedničkom cilju, ne treba ju tumačiti na bilo koji drugi način osim na onaj kako to komuniciramo - kazao je Božinović.

Kako je moguće da su toplice vikendom pune, a da se u teretanama ne dozvoljava rad pod epidemiološkim okvirom?

- Rekao bih da epidemiološki gledano radi se o jako različitim tipovima objekata po riziku prijenosa infekcije. Ako uzmete u obzir prisustvo klora u vodi za rekreaciju i vlagu u zraku koja se nalazi na bazenima koja djeluje zaštitno, ti objekti po epidemiologiji nisu usporedivi. Nakon što smo vidjeli te slike treba uputiti inspekcijske službe da upozore vlasnike i organizatore da se drže mjera - kazao je Capak.

- Kad je bilo postavljeno pitanje za jedne toplice, detektirao se problem u ugostiteljskom objektu koji je radio, a nije smio i od tad ne radi. Inspekcije civilne zaštite obilaze teren i onda smo poslali inspekcije da obiđu objekte i obišle su. Našle su tu jednu nepravilnost koja je odmah sankcionirana. Treba biti i oprezan oko svega što se plasira u javnost. Kada smo bili u razdoblju prije donošenja mjera objavljivalo se da su neke udruga čule da postoji akcijski plan Stožera po kojim ih se neće otvarati, pa smo demantirali da to ne postoji. Sad čujem da se sve češće spominje da je Stožer donio odluku da ugostiteljske objekte i teretana nećemo otvarati do 1. svibnja, to želim demantirati. Sve što smo najavljivali i način na koji radimo u razdoblju do 15. veljače je jasno iskomunicirano. Ne treba stvarati teorije da se nešto unaprijed dogovorilo i da se kupuje vrijeme. To je netočno. Dao Bog da nam brojevi nastave padati i to nam stvara atmosferu koju ne možemo reći 10 dana unaprijed da će to izgledati tako. Irska je u dva tjedna od najbolje epidemiološki države postala najgora i danas je još uvijek najgora. Teško se postaje dobar, a još teže se vratiti iz pozicije u kojoj je država najgora. Molimo vas da ta poruka o oprezu i postupnosti, našoj spremnosti da svi skupa služimo zajedničkom cilju, ne treba ju tumačiti na bilo koji drugi način osim na onaj kako to komuniciramo - kazao je Božinović.

image
Damir Krajac/Cropix

O domovima za starije

Božinović je govorio o mjerama u domovima za starije, a Markotić imaju li zaraženi s novim sojevima drugačije simptome.

- Što se tiče domova za starije, znate i to komuniciramo da naši županijski stožeri imaju pravo i koriste ga da donose mjere koje su strože od mjera koje vrijede za cijelu RH. Najveći dio tih mjera koje su strože od nacionalnih odluka se tiču domova za starije. Načelno, mislim da je epidemiološka struka, uključujući i povjerenstvo pri ministarstvu rada i socijalne politike u kojem je i prof. Kolarić, onaj dom koji završi cijepljenje, gdje se korisnici procijepe, svi koji to žele, naravno da treba sačekati sve to kako ide i siguran sam kad to vrijeme dođe da će i ti županijski stožeri koji su tražili za svoje područje strože mjere u domovima tražiti i popuštanje. U ovom trenutku iz ove pozicije niti znamo niti možemo znati koji su domovi gdje je cijepljenje završilo i može se ići u tom smjeru - kazao je Božinović.

- Nije još dokazana jasna veza između novih varijanti s mutacijama i značajnijih promjena u težini kliničke slike. Bilo je izjava od strane političara koje nisu relevantne. Što se tiče varijante iz Ujedinjenog Kraljevstva, pojavila se u devetom mjesecu. U relevantnoj literaturi nema podataka da je bilo povezano s težine kliničke slike, ali samim time što se brže širio, bio veći broj inficiranih, je došlo do povećane smrtnosti i većeg broja hospitaliziranih. Što se tiče ostalih mutacija, još nema širih analiza. Trebat će analizirati i što primjećujemo kao i ostali, vidi se po visokom broju oboljelih i smrtnosti u zemljama koje to nisu imale u prvom valu, primijetilo se da je u zimskom i jesenskom razdoblju puno onih s težim upalama pluća, kod hospitaliziranih oba plućna krila su bila zahvaćena, nemali broj tih ljudi je imao komplikaciju u smislu plućne embolije, tromboze. Sad se možda radi i malo više slikovne dijagnostike u smislu CT-a, ali ne radi se ta dijagnostika bez da imamo simptome bez sumnje na trombozu. Pitanje je zašto imamo značajniju težu kliničku sliku u ovom razdoblju o odnosu na prvo razdoblje. Trebat će vidjeti komorbiditete kod ljudi, imunološki sustav, trebat će analizirati puno briseva da se vidi jesu li neke varijante virusa bile različite ili iste kod onih koji su imali teže oblike. Trebat će više godina da se sve analizira i pokaže - kazala je Markotić.

- Naravno da neće nego će se za svaku smrt koja nastupi nakon cijepljenja osnovati, odnosno već postoji povjerenstvo. Ako se radi o posebnim uzrocima smrti onda se osniva posebni liječnički konziliji. Naravno da će nakon cijepljenja umrijeti no to ne znači da su umrli od posljedica cijepljenja - kazao je Capak govoreći o osobama koje su umrle nakon cijepljenja.

Na pitanje koliko je umrlih od korone, a da su bili dobrog zdravlja, Capak je kazao: - U ovom trenutku taj podatak nemam. Uglavnom, u velikom postotku slučajeva se radi o teškim ili o težim komorbiditetima. Rijetko se dogodi da netko bez komorbiditeta umre bez posljedica covida.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 17:33