Pronašli ste psa i želite ga udomiti? Evo kako to možete i tko plaća troškove!

Pronašli ste psa, pretpostavljate da je napušten i ne znate kako mu pomoći? Možda ga i sami želite udomiti? Prvi je korak odlazak najbližem veterinaru ili komunalnom redarstvu, gdje će očitati čip, ako ga pas ima. Utvrdi li se da je nečiji, kontaktirat će vlasnika. Ako pas nema čip, odvodi se u dubrovački Azil, osim ako ne izrazite želju da biste ga udomili.

U tom slučaju možete postati privremeni udomitelj. Veterinar će psa čipirati na Azil, cijepiti ga, a po spolnoj zrelosti i sterilizirati. Veterinar vam nema pravo naplatiti te troškove, koje će njemu lokalna samouprava svakako refundirati iz proračuna, odnosno Grad Dubrovnik će veterinaru platiti nastale troškove čipiranja, cijepljenja i obvezne sterilizacije. Zato i potpisujete ugovor s dubrovačkim Azilom te, po isteku zakonskog roka od 14 dana, ako ne postoje zakonske prepreke, možete postati trajni udomitelj. Naravno, sve kasnije troškove podnosite sami kao novi vlasnik psa.

Bez obzira na to gdje je pas pronađen – pa bila to i neka od susjednih općina – psa će zbrinuti dubrovački Azil i platiti njegove troškove. U njima bi trebale sudjelovati i općine na čijem se području pronađu.

Tih 14 dana do trajnog udomljenja pronađenog psa služi kako bi eventualni vlasnik, koji ga nije čipirao, iako je to po zakonu dužan, mogao pronaći svog psa u Jedinstvenom informacijskom centru, u koji ga upisuje veterinar. Nakon isteka dva tjedna, pas je dostupan za udomljenje, piše Dubrovački.

Pobliže nam je proceduru pojasnila ravnateljica dubrovačkog Azila Ana Ivelja:

- Što se tiče udomljavanja pasa iz Azila, svi zainteresirani građani pozvani su doći upoznati naše pse, a u suradnji s djelatnicima skloništa odabire se pas koji bi karakterom i potrebama najbolje odgovarao pojedinoj obitelji i životnim uvjetima. Ukoliko potencijalni udomitelj nije u mogućnosti osobno doći u Azil, obavlja se telefonski razgovor kako bi djelatnici skloništa dobili uvid u životne uvjete i pomogli pri odabiru psa koji bi najbolje odgovarao budućoj obitelji.

- Nakon toga ispunjava se kratki upitnik, a ukoliko se dogovori udomljenje, potpisuje se ugovor kojim se definiraju uvjeti udomljenja i odgovorna skrb o životinji. Pas potom odlazi na 14 dana privremenog smještaja kod budućih udomitelja, nakon čega se, ukoliko je sve u redu i pas se uspješno prilagodio, vlasništvo službeno prebacuje na udomitelja.

- Azil snosi troškove mikročipiranja, cijepljenja i kastracije pasa, ukoliko pas nije prethodno kastriran. Svi spolno zreli psi u pravilu se kastriraju u Azilu, dok se kod štenaca kastracija obavlja po spolnoj zrelosti u ugovorenoj veterinarskoj ambulanti skloništa, pri čemu trošak također pokriva Azil – pojasnila je Ivelja.

- Kad građani pronađu psa bez vlasnika, potrebno je obavijestiti komunalno redarstvo grada ili općine na čijem je području pas pronađen. Komunalno redarstvo izlazi na teren i provjerava je li pas označen mikročipom. Ukoliko je pas čipiran, vraća se vlasniku, a ukoliko nije, komunalni redar izdaje nalog skloništu koje ima ugovor s tom jedinicom lokalne samouprave za zbrinjavanje psa.

- Nalaznik psa može, ukoliko želi zadržati psa i uz suglasnost skloništa, postati privremeni skrbnik psa, pri čemu se također potpisuje ugovor o privremenoj skrbi. Pas se objavljuje u Jedinstvenom informacijskom centru te se zakonski čeka rok od 14 dana od pronalaska kako bi se utvrdilo hoće li se javiti vlasnik. Po isteku tog roka, ukoliko se nitko ne javi, pas može biti udomljen. Troškove mikročipiranja, cijepljenja i kastracije u tom slučaju također snosi Azil.

- Trenutačno se u našem Azilu nalazi 30 pasa, dok se na privremenim smještajima nalaze 2 psa. Od osnutka Azila do danas kroz sklonište je prošlo 360 pasa – rekla je na kraju Ivelja.