Šokantni podaci iz ‘susjedstva‘: Berlin ostao bez tri četvrtine velikih vodozemaca

Sve više životinjskih vrsta diljem svijeta je u opasnosti, a alarmantni podaci stižu i iz Europe. Istraživanje je pokazalo kako je nestalo čak tri četvrtine velikih vodozemaca u Berlinu, a smatra se da je do toga došlo zbog klimatskih promjena, invazivnih vrsta i raznih urbanih zamki.

Zaklada za zaštitu prirode Berlin od 2016. do 2023. istražila je više od 700 vodenih staništa na području cijeloga grada i zabilježila više od 13.000 nalaza vodozemaca. Rezultati su alarmantni: od 162 vodena staništa u kojima je tijekom 1980-ih i 1990-ih zabilježeno osobito mnogo vodozemaca, danas ih je ostalo samo 43. To je pad od 73,5 posto.

„Za berlinske vodozemce doslovno je pet do dvanaest“, kaže Susanne Bengsch, stručnjakinja za vodozemce i voditeljica Ureda za koordinaciju faune pri Zakladi za zaštitu prirode Berlin. Njezin tim posljednjih je godina bilježio nalaze i izradio izvješće o vodozemcima. „Od većih populacija koje su postojale 1980-ih i 1990-ih danas su, ako ih uopće ima, ostali samo ostaci.“ A nisu pogođene samo rijetke vrste. „Običnu krastaču, malog vodenjaka i barsku žabu, za koje mnogi Berlinčani i Berlinčanke smatraju da su uobičajeni, sve rjeđe nalazimo u većem broju.“

Pad je osobito dramatičan kod močvarne smeđe žabe: početkom 1980-ih na jezeru Barssee u Grunewaldu redovito je bilježeno više od 2000 odraslih jedinki. Posljednji je put ondje zabilježen samo jedan mužjak močvarne smeđe žabe. „To nisu apstraktne brojke. To su vodena staništa na kojima je zavladala tišina jer se izumiranje vrsta širi“, kaže Bengsch.

I zelena je krastača gotovo nestala iz Berlina. Godine 1997. zabilježena su 102 mrijestilišta, a danas te životinje u cijelom Berlinu žive još samo na četiri lokacije, od kojih je jedna berlinska zoološka ustanova Tierpark. Zelene krastače mrijeste se u umjetno stvorenim vodenim staništima oko nastambi za životinje i posljednjih se godina ondje uspješno redovito razmnožavaju, piše Ekovjesnik.

U izvješću SNB-a navodi se niz razloga za drastičan pad brojnosti. Vodozemcima nisu potrebna samo prikladna vodena staništa za mrijest nego i očuvana kopnena staništa te funkcionalna povezanost biotopa. Gubitak vodenih staništa, prekrivanje tla nepropusnim površinama, onečišćenje i unos hranjivih tvari, pritisak ljudskih aktivnosti i sustavi odvodnje štete tim životinjama, kao i rakun te unesene bolesti. Klimatska kriza dodatno pogoršava situaciju zbog duljih sušnih razdoblja i izrazito vrućih ljeta.

Posljedice su jasne: sve populacije vodozemaca obuhvaćene Direktivom o staništima imaju nepovoljan status očuvanosti. Nijedna populacija nije ocijenjena kao „povoljna“. Oznaka „obuhvaćeno Direktivom o staništima“ znači da su te vrste posebno zaštićene u Europskoj uniji pa je i Berlin dužan pridonositi njihovu očuvanju te uspostaviti i održavati povoljan status očuvanosti.

Rezultati iz Berlina upozorenje su i za cijelu Njemačku. Vodozemci su pokazatelji i smatraju se indikatorima zdravlja našeg okoliša. „Pad brojnosti vodozemaca u Berlinu više je od problema zaštite vrsta. To je upozorenje o ekološkom stanju našega grada“, ističe predsjednik Upravnog odbora Zaklade, državni tajnik Andreasa Krausa (SenMVKU). „Zato odlučno radimo na zaštiti njihovih staništa aktivnostima za očuvanje bioraznolikosti Berlina i nastojanjima da se provedu mjere prilagodbe klimatskim promjenama, čime jačamo i klimatsku otpornost grada u cjelini.“

Za Stefana Richtera, direktora Zaklade za zaštitu prirode Berlin (SBN), ovo je izvješće ujedno i poziv na djelovanje. „Vodozemci nam na dramatičan način pokazuju da upravo uništavamo vlastite životne uvjete. Ipak, čvrsto vjerujem da zajedničkim naporima još možemo zaustaviti i preokrenuti izumiranje vrsta“, kazao je Stefan Richter.

Izvješće o vodozemcima stoga donosi preporuke i navodi konkretne mjere koje se mogu odmah poduzeti. Primjerice, postojeća vodena staništa treba održavati i obnoviti, stvoriti nova staništa za mrijest, poboljšati kopnena staništa i osigurati koridore za migraciju. Treba razmotriti i uzgoj uz potporu stručnjaka ili uzgoj u zatočeništvu. Veću pozornost treba posvetiti i opasnim mjestima na cestama i u oknima te utjecaju invazivnih vrsta. Kontinuirano praćenje stanja i uključivanje građana, primjerice putem platforme za građansku znanost ArtenFinder Berlin, mogu pomoći da se stanje redovito bilježi i da se promjene prate. Ako se ciljane mjere dosljedno, pravodobno i učinkovito provedu, postoji nada za berlinske krastače, žabe, mukače i vodenjake.