Senzacionalna vijest s Kvarnera: Ugroženih ptica je sve više, stručnjaci oduševljeni

Rezultat ovogodišnjeg monitoringa gnijezdeće populacije bjeloglavog supa (Gyps fulvus) na području Kvarnera, koji se provodi već dugi niz godina, potvrdio je senzacionalnu vijest - populacija ugrožene vrste bjeloglavi sup u Hrvatskoj, koja je još nedavno brojala oko 130 parova, zahvaljujući značajnom trudu i ulaganjima u njen oporavak, ponovno se širi i napreduje. Pozitivan se trend bilježi posljednjih nekoliko godina, ali brojka od 152 gnijezdeća para koliko ih je ove godine započelo s gniježđenjem na području Kvarnera, rekord je u ovom stoljeću!

Ova vijest je iznimno značajna u kontekstu očuvanja prirode u Hrvatskoj, gdje bjeloglavi supovi predstavljaju posljednju preostalu vrstu ptica strvinara. Naime, druge dvije vrste koje su obitavale u našoj zemlji izumrle su u 20. stoljeću. Kako bilježi Crvena knjiga ptica Hrvatske, sup starješina (Aegypius monachus) izumro je još u prvoj polovici 20. stoljeća, a crkavica (Neophron percnopterus) početkom osamdesetih godina 20. stoljeća. Bjeloglavi sup, nekada rasprostranjen u gotovo čitavoj Hrvatskoj, na kraju je 20. stoljeća opstao samo na području kvarnerskih otoka.

Glavni uzrok izumiranja tih veličanstvenih letača je postupno napuštanje stočarstva i s tim povezano zapuštanja travnjačkih površina. Nenamjerno trovanje do kojeg dolazi uslijed postavljanja zatrovanih mamaca za predatore stoke poput vukova i čagljeva, dodatno je dokrajčilo strvinare u velikom dijelu Europe, pa tako i kod nas. Na pašnjacima kvarnerskih otoka supovi opstaju zahvaljujući ekstenzivnom stočarstvu, no ipak je danas sve manje ovaca, pa je time i manje hrane za supove (ovčje strvine). Zato opstanak supova danas uvelike ovisi i o hrani koja se namjenski i redovno odlaže na hranilišta za supove u organizaciji županijske Javne ustanove Priroda na Cresu, te na planini Učki, kojim upravlja Javna ustanova Park prirode Učka, gdje su se prije par godina supovi opet vratili na gniježđenje nakon gotovo 100 godina odsutnosti.

- Nedavno provedeni monitoring aktivnih gnijezda u sklopu projekta LIFE SUPport pokazao je da su mjere očuvanja koje se posljednjih nekoliko godina provode s ciljem oporavka populacije bjeloglavog supa, nastavile davati dobre rezultate, a očekujemo da će se ovaj novi pozitivan trend nastaviti i u budućnosti - kazao je Dubravko Dender, voditelj projekta LIFE SUPport iz Udruge Biom.

Damir Zurub/Cropix

Javna ustanova Priroda za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Primorsko-goranske županije već godinama intenzivno radi i surađuje s brojnim dionicima na očuvanju kvarnerskih supova, kako kroz rad Oporavilišta za supove u Belom, tako i vođenjem creskog hranilišta i provedbom samog monitoringa populacije.

- Važno je istaknuti lokalnu sredinu, je izuzetno stalo do tih veličanstvenih ptica koje su postale svojevrsni simbol očuvanja prirode i zaštitni znak cijele regije. Zato i ne čudi da su nam upravo lokalni stanovnici dojavili prve informacije o pronalasku novih i važnih lokacija gnijezda na liticama nedaleko Brseča i na otoku Rabu - otkrio je Marko Modrić, ravnatelj Javne ustanove Priroda, partnera u projektu LIFE SUPport.

Bjeloglavi supovi su se u prošlosti gnijezdili diljem Hrvatske, od Učke, Primorja, Kvarnerskih otoka i Velebita do kanjona pojedinih dalmatinskih rijeka, otoka Brača, Biokova i dijela Dubrovačkog primorja, a bilo ih je i u Slavoniji. Međutim, s posljednjim gnijezdećim parovima koji su nestali s hrvatskog kopna krajem 20 stoljeća, cjelokupna autohtona populacija bjeloglavih supova u Hrvatskoj donedavno je gniježđenjem bila ograničena na tek nekoliko kvarnerskih otoka - Cres, Krk, Prvić i Plavnik.