Iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo objavili su kako smo bogatiji za nova saznanja o hlapovima u našem moru. Naime, njihov zaposlenik Mišo Pavičić je tijekom šest godina, pripremajući svoj doktorat, istraživao navike i kretanje ovih životinja u našem moru, ali i Sredozemlju.
️U radovima je, u suradnji s kolegama, po prvi put dokazao relativno nisku genetičku udaljenost populacija hlapova što znači da u Jadranu postoji jedna jedinstvena populacija s ograničenim kontaktom s ostalim populacijama hlapova u Sredozemlju.
Najveća brojnost hlapova u Jadranu zabilježena je na njegovom sjevernom dijelu gdje se nalazi i najvažnije područje mrijesta, bitno za održivost cijele jadranske populacije.
Povezanost jadranske populacije uvjetovana je specifičnim oceanografskim karakteristikama i trajanjem pelagične faze ličinke, dva do četiri tjedna, kada mladi hlapovi za razliku od odraslih jedinki koji borave na dnu, plivaju morskim stupcem. Zbog toga, genetski materijal se iz sjevernog Jadrana, morskim strujama, može prenijeti na relativno velike udaljenosti, od 300 do 600 kilometara. Čini se kako izlov, gubitak staništa i druge ljudske aktivnosti još nisu značajno utjecale na genetičku raznolikost ove vrste u Jadranu.
Utvrđena je povezanost između povećanja temperature mora i količine ulova. Povećanje temperature mora vezano uz klimatske promjene izgleda da je dovelo do, nažalost, povećanja lovnosti hlapa, što je najvjerojatnije posljedica njegove veće aktivnosti.
- Ovi nalazi ukazuju na relativno zadovoljavajući trenutni status populacije hlapa u Jadranu. No bitno je napomenuti da se važeće mjere upravljanja, poput minimalnih dužina, lovostaja, puštanja ženki s jajima i dalje moraju provoditi jer doprinose dugoročnoj održivosti - ističu iz Instituta.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....