Čudesne sposobnosti leptira: Neki od njih imaju ‘supermoći‘ koje im pomažu da prežive

U ovo doba godine ne viđamo leptire. Oni, naime, hiberniraju. Hladniji dani znače da su temperature niske, da nema bilja kojim se hrane i na koja polažu jaja, pa zbog toga oni „spavaju“. Pritom nisu svi u istom stadiju — uglavnom u hibernaciji budu gusjenice, koje se sakrivaju na sigurnim mjestima — u zemlji, među slojevima lišća, pod korom drveća... Odaberu lokaciju kako bi se zaštitile od dviju velikih opasnosti: hladnoće i predatora. Jasno, nisu sve iste — postoje vrste leptira koje u hibernaciju odlaze u stadiju jajašca ili pak u odrasloj dobi.

— Neke vrste noćnih leptira iznimno su dobri letači te mogu prelaziti velike udaljenosti — pojedine vrste čak i s jednoga kontinenta na drugi. Razlozi takvih migracija uključuju nedostatak hrane, promjene godišnjih doba ili duljine dana te potragu za novim staništima, biljkama hraniteljicama ili ženkama. Najpoznatije migratorne vrste su oleandrov ljiljak (Daphnis nerii) i mrtvačka glava (Acherontia atropos). U povoljnim uvjetima mogu migrirati iz naših krajeva sve do južne Afrike ili srednje Azije. Za mrtvačku glavu utvrđeno je da u iznimno povoljnim uvjetima može preletjeti i do 5000 km u samo pet dana, od Europe do južne Afrike — kažu iz Javne ustanove Zagorje Zeleno.

Stručnjaci Stanislav Gomboc i Toni Koren kažu kako postoje vrste leptira, među kojima su žućak, mala riđa i paunče, koje pohranjuju glicerol u svojim tjelesnim tekućinama, koji djeluje kao prirodni antifriz. On im, zajedno sa sposobnošću uklanjanja suvišne vode iz tijela, omogućuje da izbjegnu smrzavanje kada temperature padnu ispod nule.

— Sposobnost podnošenja smrzavanja dijele i neke gusjenice, poput običnog sivca i zlatnog okaša. Za razliku od odraslih leptira koji izbjegavaju smrzavanje, ove gusjenice biraju koje će dijelove tijela zamrznuti. To postižu pomoću tvari za nukleaciju leda — molekula koje služe kao žarišta za nastanak kristala. Njihovim usmjeravanjem u određene dijelove tijela, gusjenice se mogu smrznuti bez oštećenja vitalnih unutarnjih organa — pojašnjavaju Gomboc i Koren.

Noćni leptiri livadni prelci prezimljuju u stadiju jaja, iz kojih se gusjenice izliježu u proljeće. Veliko noćno paunče prezimljuje u stadiju kukuljice, u čvrstom, svilenom, smeđem zapretku. Kukuljica malog noćnog paunčeta prezimljuje u zapretku skrivenom u vegetaciji, a u nepovoljnim uvjetima može prezimjeti i do šest godina. Gusjenica crne medonjice, koja također prezimljuje, vrlo je osjetljiva na niske zimske temperature, pa stoga često ne uspije preživjeti zimu.

Gusjenice se mogu vidjeti već u rano proljeće, nakon otapanja snijega, kada kreću u potragu za hranom.