Institut traži snimke tropskih gostiju u Jadranu: ‘Pomozite nam otkriti gdje su se sve proširili...‘

Sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo objavili su kako su u potrazi za tropskim organizmima. Zato su zamolili sve koji vide kakav morski organizam koji im je nepoznat da im se jave. Postoje dvije vrste koje trenutačno detaljno prate, jer ih zanima širenje vrste, pa im je zato svaka fotografija iz Jadrana dragocjena.

Morska cvjetnica (Halophila stipulacea) prvi je put zabilježena u Sredozemnom moru 1894. godine na Rodosu. Podrijetlom je iz Crvenog mora, a u Sredozemlje je stigla kroz Sueski kanal. Široko je rasprostranjena u jugoistočnom Sredozemlju te u Egejskom i Jonskom moru. U Jadranu je prvi put zabilježena 1986. godine u Albaniji.

- U Hrvatskoj smo je zabilježili na nekoliko lokacija u Dalmaciji. Naseljava pjeskovita i pjeskovito-muljevita dna na dubinama od 3 do 30 metara. Njezini fragmenti mogu plutati, a more ih može izbaciti na obalu, najčešće među listove posidonije - objasnili su s instituta i dodali kako je halofila lako prepoznatljiva po puzajućoj stabljici i listovima koji uvijek rastu u paru. Listovi su dugi oko 10 centimetara, često srpasto zakrivljeni, s jasno vidljivim središnjim rebrom i nervaturom.

Drugo stvorenje koje ih posebno zanima morski je ježinac (Diadema setosum), inače prirodno rasprostranjen u indo-pacifičkoj regiji i Crvenom moru. U Sredozemnom moru prvi je put zabilježen 2006. godine uz jugozapadnu obalu Turske. Posljednjih godina ovaj se tropski ježinac brzo širi iz Levantskog bazena prema Jonskom moru.

Njegove su bodlje tanke, izrazito dugačke, lomljive, šuplje i blago otrovne. Vrstu je lako prepoznati jer su joj bodlje mnogo dulje nego kod naših ježinaca. Jedina jadranska vrsta kojoj nalikuje jest Centrostephanus longispinus, igličasti ježinac.

Diadema ima dulje bodlje od igličastog ježinca. Jasno se razlikuju duge bodlje koje služe za zaštitu i kraće bodlje koje čiste površinu tijela te štite ambulakralne nožice. Na gornjem dijelu crne čahure ima pet karakterističnih bijelih točkica te jarko narančasti prsten oko mjehurasta analnog otvora na vrhu tijela.

- Naš igličasti ježinac nema mjehurasti analni otvor s narančastim prstenom. Na vrhu čahure ima desetak fluorescentno ljubičastih točkica, smještenih na završecima kratkih bodlji koje se obično brzo okreću. Njegove duge bodlje imaju jasno vidljive pruge. Diadema se može pronaći već uz samu površinu, dok Centrostephanus obično živi na većim dubinama i najčešće se skriva u rupama. Pazite da se ne ubodete - poručili su s Instituta te onima koji se ubodu savjetovali da uklone ostatke bodlji i potom da ozlijeđeni dio tijela potope u što topliju vodu tijekom 30–90 minuta.