Černobilska katastrofa dogodila se prije 37 godina, a njene posljedice osjećaju se i danas. Mnogi ljudi pate zbog izloženosti zračenjima iz četvrtog reaktora nuklearke u Ukrajini, ali i životinje. Kad je vjetar nosio oblake radioaktivne prašine tih zadnjih dana travnja i tijekom svibnja 1986. godine (a i kasnije), pepeo je dospio doslovno ne sve strane svijeta. Istraživanja su otkrila kako su među mnogim žrtvama Černobila i divlje svinje koje žive u Njemačkoj. Iako su i druge životinje apsorbirale dio opasnih čestica, kod njih se s vremenom situacija riješila sama od sebe. No, između njemačkih divljih svinja i cezija postoji neka tajna veza, jer se ta vrsta nikako riješiti tog kemijskog elementa. Zbog toga je situacija prozvana ‘paradoksom divljih svinja‘.
Nova istraživanja otkrila su kako nije samo vjetar iz Černobila kriv za ovu situaciju, jer dio krivice leži i na testovima nuklearnog oružja koji su se odvijali sredinom 20. stoljeća. Ta dva izvora zajedno krivac su toga što su veprovi i danas puni cezija, kojeg očito dobivaju iz hrane. Premda izgledaju zdravo, analiza je pokazala kako je meso nekih od njih izrazito kontaminirano. Dovelo je to, u konačnici, do smanjenja broja lova na ove svije.
Nakon nesreće u Černobilu došlo je do povećanja kontaminacije radioaktivnim cezijem, posebno cezijem-137, čije je vrijeme poluraspada oko 30 godina. No, mnogo stabilniji izotop –cezij-135 – ima vrijeme poluraspada od preko dva milijuna godina, a također se može stvoriti nuklearnom fisijom. Taj je, zbog svojeg vremena poluraspada, izrazito problematičan.
Omjer cezija-135 i cezija-137 može odrediti odakle je cezij došao - visok omjer ukazuje na eksplozije nuklearnog oružja, dok nizak omjer ukazuje na nuklearne reaktore kao vjerojatni izvor. Zbog toga je analizirano 48 uzoraka mesa koje je proučavano od 2019. do 2021. godine, iz 11 regija Bavarske. Detektor gama zraka visoke čistoće korišten je za mjerenje aktivnosti cezija-137, a visoka tehnološka spektrometrija mase usporedila je količinu cezija-135 s količinom cezija-137.
Razina radioaktivnog cezija u 88 posto ispitanih uzoraka mesa bila je viša od njemačkog zakonskog praga. Koristeći omjer cezija-135 i cezija-137, istraživači su utvrdili da je testiranje nuklearnog oružja odgovorno za 12-68 posto kontaminacije u onim uzorcima koji su premašili granicu sigurne potrošnje. Svinje imaju tu nesreću da jedu sve i svašta. Među tim su i tartufi, koji su apsorbirali dosta cezija iz oba izvora.
Unatoč tome što je utvrđeno da je Černobilska katastrofa glavni krivac za većinu cezija u divljim svinjama, otprilike četvrtina uzoraka pokazala je da bi i bez Černobila situacija bila kritična. Naime, kod tih svinja je koncentracija cezija bila viša od dozvoljene, a utvrđeno je kako cezij dolazi od testiranja, a ne nesreće.
- Ova studija pokazuje da strateške odluke o provođenju atmosferskih nuklearnih pokusa prije 60-80 godina još uvijek utječu na udaljena prirodna okruženja, divlje životinje i ljudske izvore hrane danas - zaključuju autori istraživanja, piše Live Science.