BEZ UBIJANJA

Budućnost je svijetla: meso, riba i jaja dolazit će nam iz laboratorija, savršeno ukusni

 Andrej Svoger/Cropix

Singapur je dao američkoj start up kompaniji Eat Just zeleno svjetlo za prodaju njezina pilećeg mesa uzgojenog u laboratoriju. Kompanije s ponosom ističe da je to prvo regulatorno odobrenje na svijetu za takozvano čisto meso koje ne dolazi od zaklane životinje.
"Prva regulatorna dozvola na svijetu za stvarno visokokvalitetno meso stvoreno izravno iz životinjskih stanica za sigurnu prehranu ljudi otvara put za predstojeće malo komercijalno lansiranje u Singapuru", priopćili su iz kompanije Eat Just prije nekoliko dana.
Stanice "sintetske piletine" kompanije Eat Just uzgajaju se u bioreaktoru od 1200 litara, a zatim kombiniraju sa sastojcima na biljnoj bazi. Tvrtka je priopćila da će se meso prodavati u grumenima, dodajući da će detalji o lansiranju proizvoda uslijediti kasnije. Prije je rečeno da će svaki grumen koštati 50 dolara (oko 300 kuna). Kompaniju Eat Just osnovali su 2011. godine u San Franciscu Josh Tetrick i Josh Balk. - Mislimo da je način da se stvarno riješi problem s mesom, koji je zdravstveni, klimatološki i moralni, stvaranje životinjskih proteina u laboratoriju - rekao je Josh Tetrick za CNBC.
U proteklih 50 godina konzumacija mesa u svijetu se učetverostručila, a posljedice toga su dramatične jer je 13-18 posto globalne emisije stakleničkih plinova posljedica upravo uzgoja stoke. Demografske procjene, pak, pokazuju kako će svjetska populacija do 2050. godine doseći 9,7 milijardi ljudi, a potrošnja mesa mogla bi se udvostručiti. Trenutno se svakodnevno zakolje oko 130 milijuna pilića i četiri milijuna svinja.
Neki znanstvenici stoga upozoravaju kako bi obrok od stvarnog mesa mogao 2035. godine biti toliko skup i moralno upitan kao danas foie gras, odnosno pašteta koja se proizvodi od jetre silom šopanih gusaka.

Tko je napravio prvi "umjetni hamburger"?
Nizozemski znanstvenik Mark Post, profesor na Sveučilištu Maastricht, pionir je razvoja nove tehnologije: uzgoja sintetskog mesa u laboratoriju. Njegova skupina već je 2011. godine predstavila prve uzorke "in vitro svinjetine". Tehnologija proizvodnje sintetskog mesa odvija se u nekoliko etapa: prvo se iz zdrave svinje ili krave uzima uzorak mišićnog tkiva. Zatim se iz mišićnog tkiva izoliraju matične stanice: one se dijele, a znanstvenici ih "hrane" serumom iz konjskog fetusa. Koristeći spomenutu recepturu, Postova je skupina uzgojila 2,5 centimetara duge i 0,5 centimetara široke trake svinjskog mesa blijede, sive boje pa su više podsjećale na lignje nego na svinjetinu.
Po sličnoj recepturi, ali iz mišićnog tkiva krave, Mark Post je proizveo i sintetski burger koji je u ljeto 2013. godine u Londonu pripremio poznati engleski chef Richard McGeown, glavni kuhar Couch's Great House Restauranta u Cornwallu. Umjetno meso prvi su kušali austrijska nutricionistica Hanny Rutezler i Josh Schonwald, američki novinar i publicist specijaliziran za teme o hrani. Na konferenciji za novinare, Mark Post tada je otkrio kako se umjetni burger sastoji od 20.000 tankih niti mišićnog tkiva koje su uzgojene iz matičnih stanica uzetih iz mišićnog tkiva krave u klaonici. Njegova je cijena bila visoka, čak 300.000 dolara, no Post, koji je s kolegom Peter Verstrateom 2015. godine utemeljio biotehnološku kompaniju Mosa Meat, sada pokušava razviti komercijalno konkurentan proizvod.

Odakle dolazi trend mesa iz laboratorija?
Manje mesa, manje vrućine, više života, poručio je prije nekoliko godina preko videa bivši guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger koji je postao vegetarijanac. Slavni Terminator jedan je od predvodnika borbe protiv klimatskih promjena baš kao i savezna država Kalifornija, koja je izvorište trenda mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda iz laboratorija.
Pritom se razlikuju dva pristupa. Jedan je "biljni" gdje se životinjski proizvodi zamjenjuju biljnim sastojcima, koji su pripremljeni i procesirani tako da izgledaju i imaju okus kao životinjski. Drugi pristup, kojem će puno duže trebati za razvoj tehnologije, ali koji će omogućiti konzumaciju stvarnih životinjskih proizvoda, ali bez životinja, jest "hrana iz kulture": meso, riba i jaja uzgojeni u kulturi stanica. Među kompanijama koje prednjače u razvoju mesa iz laboratorija, uz spomenuti Just Eat, ističu se Meat Technologies sa sjedištem u Izraelu i kalifornijska tvrtka Memphis Meats koju podržava Bill Gates. Nadalje, tu je Finless Foods za riblje i morske proizvode, a Clara Foods za proizvodnju jaja bez kokošiju.

Čime se bavi kompanija New Culture?
Prošle godine u Jutarnjem listu pisali smo o start up kompaniji New Culture iz San Francisca koja je jedan od pionira u proizvodnju mliječnih proizvoda bez mlijeka od životinja. Suosnivačica te kompanije je mlada splitska znanstvenica Inja Radman, koja je preddiplomski studij molekularne biologije završila na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, diplomski studij biofizike i strukturalne biologije na Švicarskom federalnom tehnološkom institutu (ETH) u Zurichu, a doktorat stekla na Cambridgeu. Startup New Culture koristi mikrobe koji se već godinama koriste u fermentaciji piva, kao i proizvodnji sira iz mlijeka. Prošlo ljeto kompanija New Culture napravila je prototip mozzarelle bez ijednog sastojka životinjskog podrijetla što je privuklo veliku pozornost američkih medija, pa su tako o pothvatu startupa New Culture među ostalih pisali New York Times, Bloomberg, The Spoon, NPR i britanski Wired.
- Naša je motivacija graditi budućnost sada tako da za deset do dvadeset godina možemo hraniti čovječanstvo životinjskim proteinima i proizvodima koje svi znamo i volimo, a da pritom ne štetimo okolišu, kao ni životinjama, masovnim životinjskim uzgojem - povjerila nam je Inja Radman.

Što na umjetno meso kažu naši stručnjaci?
- Načelno mislim da je bolje ulagati napore u uzgoj kvalitetnog mesa, adekvatno postupanje i ishranu životinja, povećanje dostupnosti kvalitetnih proizvoda životinjskog podrijetla. Također, važno je poticanje konzumiranja izvora proteina biljnog podrijetla, i njihove dobre kombinacije, koje više nego adekvatno osiguravaju opskrbu esencijalnim i ne-esencijalnim aminokiselinama; pir, slanutak, leća itd., a dodatno osiguravaju toliko važna prehrambena vlakna i druge tvari. Osim toga, meso je pored proteina iznimno važan izvor minerala i karninutrijenata tj. tvari prisutnih samo u hrani životinjskog podrijetla, pa je pitanje u kojoj mjeri ova hrana iz laboratorija sadrži u mesu prisutne željezo, cink, omega-3 masne kiseline, vitamin D, vitamin B12… - rekao je dr. Zvonimir Šatalić, profesor na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu (PBF) u Zagrebu.
- Osim toga čovjek s razlogom ima neofobiju tj. strah od svake nove potencijalne hrane; potrebno je vrijeme da se uoče trenutno nepoznati rizici povezani s konzumiranjem ovakve hrane.
Također su brojna pitanja poput utjecaja na okoliš ovakve proizvodnje. Mislim da je bolje rješenje problema opskrbe proteinima smanjenje potrošnje mesa, ako je previsoka, odnosno veća od 400 do 450 grama sirovog mesa na tjedan te poticanje potrošnje vrijedne hrane poput mahunarki, kao što su grah, grašak, slanutak, leća, bob - zaključio je Zvonimir Šatalić.q

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 03:01