DIVNI PRIZORI

Zaposlenici domaćeg instituta plovili prema Cresu u neobičnoj pratnji: ‘Uz nas je bilo 12 dupina‘

Lagano su plivali, tako da su istraživači uspjeli snimiti hvatiti odlične fotografije koje će iskoristiti u fotoidentifikaciji

Prizori s prošlog susreta s dupinima, ilustracija

 Institut Plavi svijet

Nema ljeti ljepših vijesti i fotografija od onih koje stižu iz lošinjskog Instituta Plavi svijet. Obilaze oni svoje znance dupine koji žive u Jadranu, promatraju ih i prate populaciju. Ovog su puta njihovi zaposlenici krenuli prema otoku Cresu. Nisu dugo bili sami, kažu, jer su vrlo dobili društvo od niti više niti manje nego 12 dupina.

- Lagano su plivali, tako da su naši istraživači uspjeli uhvatiti odlične fotografije koje će iskoristiti u fotoidentifikaciji. Riječ je o uobičajenoj metodi utvrđivanja identiteta dupina i drugih životinja. Životinju se fotografira prilikom svakog opažanja, a na temelju ukupnog broja opažanja iste jedinke korištenjem metode „mark-capture“ može se napraviti procjena brojnosti populacije na određenom području.

Tijekom svakog opažanja istraživač fotografira leđnu peraju dupina na kojoj se nalaze trajne, prirodne oznake. Od osobite su važnosti za međusobno raspoznavanje obilježja koja se nalaze na stražnjem rubu leđne peraje. Ove oznake, nastale tijekom života dupina, možemo usporediti s otiscima prstiju u ljudi. Na taj se način vrlo neinvazivnim putem sakupljaju podaci o opažanju jedinki, a fotografije opaženih jedinki pohranjuju se u katalog identificiranih jedinki - pojasnili su iz Instituta i dodali kako katalog Jadranskog projekta dupin trenutačno sačinjava 2250 jedinki. Od njih je imenovana ili joj je dan kod.

- Otprilike 180 jedinki stalno obitavaju na području Lošinjskog akvatorija te predstavljaju lošinjsku zajednicu dupina. Na isti je način utvrđeno da oko 400 jedinki obitava u Viškom akvatoriju dok je njih 160 rezidentno na području sjeverne Dalmacije. Ostale se jedinke povremeno opažaju na ovim područjima. Primjena ove metode doprinosi stvaranju detaljne slike stanja zajednica – korištenja staništa, stopi nataliteta i mortaliteta te o društvenoj povezanosti jedinki - pojašnjavaju iz Instituta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 15:02