Iz Javne ustanove Natura SMŽ objavili su zanimljiv tekst o južnom potkovnjaku, šišmišu koji živi u špilji Gradusa, koja je međunarodno važno podzemno stanište za dvije vrste šišmiša. Osim potkovnjaka (Rhinolophus euryale), tamo živi i dugokrili prašnjak (Miniopterus schreibersii). Zbog svoje izoliranosti, ova je špilja važno stanište za druge podzemne organizme.
U Europi bio je zabilježen jak pad brojnosti potkovnjaka između 1920. i 1980. godine, a razlozi su bili uznemiravanje prstenovanjem, špiljarenjem i intenzivna upotreba organoklornih pesticida. Rasprostranjenost i brojnost južnog potkovnjaka u Hrvatskoj osjetno je manja od, primjerice, velikog potkovnjaka, pa je ugroženost razmjerno veća.
Južni potkovnjak rasprostranjen je od Španjolske, Maroka i Tunisa do Turkmenije i Irana; najsjevernije su mu europske kolonije u Slovačkoj.
U Hrvatskoj je rasprostranjen uz jadransku obalu,u Lici, na Kordunu i na južnim padinama Medvednice, a nađen je i na većim otocima, Cresu, Krku, Rabu, Hvaru, Braču, ali također ga nalazimo i na prostoru Sisačko-moslavačke županije. Upravo je on ciljna vrsta u špilji Gradusi, kojom upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode SMŽ.
Mit je da su šišmiši slijepi - oni vide, ali im taj osjet nije najpotrebniji. U prostoru se kreću zahvaljujući eholokacijom - sustavu orijentacije pomoću odbijenih kratkih ultrazvučnih valova. Uz pomoć eholokacije se orijentiraju i hvataju plijen.
Brojnost vrsta šišmiša najveća je u tropskom i subtropskom području i opada prema polovima. Dosad je u svijetu opisano oko 1400 vrsta šišmiša. U Europi su zabilježene 52 vrste šišmiša, a u Hrvatskoj 34 vrste.
Zaštićeni su u sklopu Direktive o staništima koja je prenesena u nacionalni Zakon o zaštiti prirode te se na njih primjenjuje Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....