Oposumi u potkrovlju, šišmiši u zavjesama i patke na balkonu zapravo i nisu izolirani incidenti

Opposumi na krovu, šišmiši u zavjesama i patke na balkonu - novo istraživanje otkrilo je kako se divlje životinje udomaćuju u našim kućama. Istraživači su analizirali desetljeće izvještaja o spašavanju divljih životinja u Australiji i otkrili da obični i prstenorepi oposumi čine polovicu svih slučajeva životinja u zgradama, a slijede ih mali šišmiši i vombati.

Studija u People and Nature obuhvatila je 2400 slučajeva životinja koje koriste zgrade kao stanište. Većina je pronađena u potkrovljima, zidovima, garažama i ispod kuće, iako su neke preferirale neobičnija mjesta poput poštanskih sandučića ili sustava klimatizacije. Oko deset posto pronađeno je u unutarnjim prostorijama doma, poput spavaćih soba i kuhinja.

Bethany Kiss, arhitektica sa Sveučilišta u Melbourneu i glavna autorica studije, rekla je da životinje koriste zgrade kao zamjenska staništa jer njihovi prirodni domovi nestaju.

- Otkrili smo da domaća fauna koristi gotovo svaki zamislivi dio kuće. Ljudi često misle da su to neobični incidenti, ali zapravo su vrlo česti - istaknula je Kiss, piše Guardian.

Aleisha Haill iz organizacije Wildlife Victoria, koja je osigurala podatke za studiju, rekla je da je nedavno jedna žena nazvala njihovu službu kako bi joj pomogli da se riješi mladih zlatnih penjaša, koji su se nalazili u njezinoj kuhinji.

- Posegnula je ispod sudopera za tabletom za pranje posuđa, a umjesto toga je rukom dodirnula nešto dlakavo - rekla je Haill i pojasnila kako je žena pronašla dva zlatna penjaša u staklenci u kojoj inače drži tablete. Potom, kad je volonter došao, u ormariću ih je pronašao njih još pet.

U još jednom nedavnom slučaju, ježac je pronašao put u kuću i uputio se ravno prema smočnici.

- Vlasnica kuće ga je zatekla kako skida predmete s polica, uključujući i jedan nešto teži kuhinjski uređaj - rekla je Haill. Srećom, vlasnica kuće također je bila i spasiteljica divljih životinja te ga je uspjela sigurno izvući iz svog doma.

Mali šišmiši često se spominju u pozivima na telefonsku liniju Wildlife Victoria. Nedavno je, tijekom renoviranja, vlasnik kuće pronašao osam malih šumskih šišmiša kako vise na zidu.

Ericka Tudhope, specijalistica za rehabilitaciju iz Microbats of Melbourne, rekla je da je uobičajeno da šišmiši žive u krovu i da to nije razlog za brigu – sve dok ih ljudi ne diraju.

- Oni su izvrsni sustanari jer smanjuju broj kukaca i rijetko nanose bilo kakvu štetu kući. Ne grizu kabele ni žice - rekla je.

No, susreta je sve više. Prošle godine jedna se osoba javila da je vidjela koalu kako juri niz hodnik. Do trenutka kad je stigao spasilac, životinja je mirno sjedila na njezinu krevetu.

Iako se arhitektura često usredotočuje na načine da zadrži prirodu izvan naših životnih prostora, postoje prilike za dizajn zgrada koje su dobre i za ljude i za divlje životinje. To može značiti, recimo, rasvjetu koja je njima prihvatljiva ili uvođenje mjera za smanjenje buke.

Profesorica Sarah Bekessy, koautorica rada i glavna savjetnica Vijeća za bioraznolikost, rekla je da istraživanja dosljedno pokazuju kako ljudi imaju koristi od svakodnevnih interakcija s divljim životinjama.

- Divljač u našim susjedstvima može poboljšati naše mentalno blagostanje, ojačati povezanost ljudi s prirodom i učiniti gradove zdravijim, otpornijim mjestima za život - rekla je.