WWF Adria provodi projekte obnove "Europske Amazone"

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF - Adria provodi projekt "Obnova Europske Amazone" vrijedan pet milijuna eura kojim će se u Hrvatskoj na Dravi, u blizini ušća Mure, povezati rukavac te time povećati retencija i ponovno omogućiti protok vode na kupalištu u blizini Legrada.

Također, u Parku prirode Kopački rit čistit će se rukavac i povezati Dunav s Kopačkim jezerom, najvećom stajaćom vodom u parku, izjavio je Hini Boris Hajoš iz WWF Adrije.

Tim projektom će se u pet godina revitalizirati i vlažne livade uz rijeku Muru u Sloveniji i uspostaviti model cirkularne ekonomije kroz tradicionalno stočarstvo u suradnji s lokalnim poljoprivrednicima, vrtićima i školama.

U Srbiji, u Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje, radit će se na konverziji plantaža hibridne topole u autohtonu heterogenu poplavnu šumu, te istražiti kako to područje prirodno revitalizirati, najavio je Hajoš.

Istaknuo je kako WWF Adria već dva desetljeća radi na području "Europske Amazone", koje je u rujnu 2021. proglašeno prvim svjetskim UNESCO-vim rezervatom biosfere Mura-Drava-Dunav.

"Investicije poput ove za Europsku Amazonu, na čijem području živi oko milijun ljudi, od iznimne su važnosti za borbu s klimatskom i krizom biološke raznolikosti te održivi razvoj. Močvarna staništa u svijetu dom su za čak 40 posto svih vrsta, kao i za više od milijardu ljudi, čija dobrobit izravno ovisi o njima", istaknuo je Hajoš.

Rijeke Mura, Drava i Dunav teku kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju te tvore jedno od najvećih vlažnih staništa na svijetu - "Europsku Amazonu". Čine zeleni pojas dug 700 kilometara koji povezuje gotovo milijun hektara jedinstvenog područja prirodne i kulturne baštine koji je postao prvi svjetski 5-državni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav.

U WWF Adriji kažu da je taj jedinstveni riječni krajolik uspio zadržati nevjerojatnu biološku raznolikost unatoč brojnim promjenama koje je uzrokovala ljudska aktivnost, a može se pohvaliti i nizom rijetkih staništa poput velikih poplavnih šuma, riječnih otoka, šljunčanih i pješčanih obala, rukavaca i mrtvica.

Ta su staništa dom najveće populacije orla štekavca u Europi i utočište mnogih drugih ugroženih vrsta poput male čigre, crne rode, dabra, vidre i nekih ranjivih vrsta riba poput kečiga.

Iako su riječna i poplavna područja ključna za lokalne zajednice, ustaljen način upravljanja rijekama, nasipi, skraćivanje vodotoka, vađenje šljunka i pijeska iz korita i projekti za gradnju novih hidroelektrana ugrožavaju prirodne vrijednosti "Europske Amazone", upozoravaju u WWF Adriji.

Na tom području Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav WWF i Fondacija Coca-Cola provode i projekt "Partnerstvo za Dunav", cilj kojega je obnova i stvaranje uvjeta za očuvanje rijeka i slivova duž Dunava.

Na dvodnevnom medijskom putovanju koje su organizirali krajem lipnja a baza mu je bila mađarski pogranični grad Barča, nedaleko Virovitice, istaknuli su kako rezultati projekta svjedoče o njegovom pozitivnom utjecaju na zdravlje rijeka i bioraznolikost, što je od presudnog značaja u borbi protiv klimatskih promjena.

Fondacija Coca-Cola taj projekt financira od 2014. s 5,4 milijuna američkih dolara, a WWF kroz partnerstvo osigurava dodatna sredstva iz EU-a do ukupnog iznosa od 20 milijuna eura.

Partner projekta je Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICPRD), međudržavno tijelo osnovano od zemalja duž Dunava. Cilj projekta je vratiti prirodnu slobodu i bogatstvo Dunava na osam lokacija u šest zemalja - u Austriji, Mađarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Bugarskoj.

Izgubljeno je 80 posto vodenih područja

Procjenjuje se kako je u proteklih 150 godina potraga za ekonomskim rastom iskorištavala rijeke do te mjere da je njihova priroda i divlji svijet ozbiljno narušen. Više od 80 posto vodenih područja je izgubljeno, a s njima i eko sustavi i usluge koje pružaju.

Neki od učinaka toga su dramatično opadanje populacija riba i divljih životinja, smanjenje kvalitete vode i uništavanje vodenih područja koja više nisu u mogućnosti pružiti prijeko potrebna žarišta bioraznolikosti niti djelovati kao zaštita od poplava, a klimatske promjene ih čine još više ranjivima.

To predstavlja rizik za snižavanje razina podzemnih voda, utječući na pitku vodu za 20 milijuna ljudi u tom području.

Dunav je, kako su istaknuli, strogo reguliran prekidanjem svojih meandara i bočnih ogranka te isušivanjem prirodnih močvara i šuma poplavnih ravni.

Zaštitni nasipi od poplava duž Dunava blokiraju prirodno ponašanje rijeke i sprječavaju njezinu vodu da hrani okolno zemljište.

Skraćivanje puta vode kako bi se iskoristila njezina energija povećalo je eroziju korita rijeke. Osim toga, korito je dodatno produbljeno zbog ekstrakcije šljunka i plovidbe.

Za stari Drava meandar kažu da je dugačak oko četiri kilometara uzvodno od Barča u Mađarskoj, na lijevoj strani Drave, koja čini granicu između Mađarske i Hrvatske u tom području.

To je područje odvojeno od rijeke tijekom regulacija Drave u 20. stoljeću, što je dovelo do smanjenja opskrbe vodom, niže razine vode u Dravi i degradacije šume.

Sve je to stvorilo potrebu za projektom obnove Drave koji je osigurao da prosječna razina vode u staroj Dravi poraste za 1,8 metara, a što je stvorilo povoljne uvjete za šumu kao i pozitivne ekološke okolnosti za vodena staništa.

Projekt "Partnerstvo za Dunav" smatraju jedinstvenom suradnjom koja traje već devet godina. U središtu pozornosti su dvije međunarodne inicijative: Mura-Drava-Dunav, međunarodni rezervat biosfere i niži zeleni koridor Dunava.

U projekt su uključeni Vlade i općine, upravitelji vodama, prirodom i šumama, zemljoposjednici i korisnici zemljišta, lokalni ribolovci i lovci, kao i poduzetnici. Svi oni rade zajedno kako bi obnovili rijeke i vodena područja za dobrobit ljudi i prirode.

Laurice Ereifej iz WWF-a rekla je da na hrvatsko-mađarskoj granici imaju dva projekta restauracije. Prvim projektom navodnjavaju prostore i bore se protiv suša, a drugi je nekadašnji rukavac Drave koji se počeo sušiti. Napravljene brane se miču kako bi se mogao dobiti prirodni tok rijeke. Glavni partner s hrvatske strane su Hrvatske vode.

Budući da su to različita staništa, važno je da rijeka bude onakva kakva je nekada bila, istaknula je Ereifej.

Wouter Vermeulen iz Coca-Cole je rekao da tim projektom žele postići da rijeka ide svojim prirodnim tokom, da ulazi u sve rukavce kako bi se pomoglo svim prirodnim staništima i poljoprivredi. Time će se, kako kaže, izbjeći razdoblja poplava i suša. Istaknuo je da žele privući i ostale partnere da se angažiraju i uključe u projekt.

Na pitanje što je potaknulo Coca-Colu da se uključi u projekt, Vermeulen ističe da je voda jedan od osnovnih resursa koji je potreban za život i koji je njima potreban za proizvodnju pića.

"S obzirom da je klima u problematičnom stanju, da bi mogli nastaviti poslovanje moramo se baviti projektima koji su relevantni za očuvanje okoliša", istaknuo je.