Prijatelji životinja: ‘Vjeverica u tramvaju i serval u trgovačkom centru opasan su trend‘

Snimka vjeverice koja je bila na povodcu i jurila zagrebačkim tramvajem neke je oduševila, a neke uznemirila. Ti potonji javili su se udruzi Prijatelji životinja, koja se oglasila o slučaju. Tvrde kako prizori poput tog nekima mogu djelovati simpatično ili zabavno, no otkrivaju ozbiljan problem: divlje životinje sve se češće tretiraju kao rekviziti za zabavu i društvene mreže, iako pripadaju prirodi, a ne urbanim sredinama, trgovačkim centrima ili javnom prijevozu.

Podsjećaju da ovo nije izoliran slučaj. Prije nekoliko mjeseci, naime, građani su u jednom zagrebačkom trgovačkom centru fotografirali servala kako šeće na povodcu. Pojašnjavaju kako je riječ o snažnom i teritorijalnom predatoru koji nije prilagođen životu uz ljude ni uvjetima zatočeništva. Takve životinje često pate od kroničnog stresa i poremećaja ponašanja, a mogu predstavljati i ozbiljan rizik za sigurnost ljudi i drugih životinja.

- Vjeverica ne pripada tramvaju, baš kao što ni serval ne pripada trgovačkom centru. Koja je svrha voditi vjevericu sa sobom u javni prijevoz? Čemu uopće držati divlju životinju u zatočeništvu? Kada divlje životinje vidimo na povodcu, u shopping-centru ili drugom javnom prostoru, to nije prizor suživota, nego dokaz da je životinja istrgnuta iz svojeg prirodnog okruženja i izložena ogromnom stresu - upozoravaju Prijatelji životinja.

Smatraju kako takvi slučajevi pokazuju koliko Hrvatskoj treba regulacija, odnosno službeni popis vrsta koje je dozvoljeno držati kao kućne ljubimce. Sve ostale vrste ne bi se smjele držati u privatnom vlasništvu niti prodavati, smatraju. Naglašavaju i da je, primjerice, Italija uvela potpunu zabranu držanja egzotičnih životinja, dok Hrvatska nema gotovo nikakvu regulaciju.

- Kao veterinar podržavam uvođenje Pozitivne liste u hrvatsko zakonodavstvo. Takve životinje imaju specifične potrebe koje se u većini slučajeva ne mogu osigurati, što dovodi do stresa, bolesti i patnje. Problem je i u tome što za mnoge od tih vrsta ne postoje jasni protokoli liječenja niti dovoljno iskustva. Dijagnostika je ograničena, terapije često nisu standardizirane, a vlasnici nerijetko dolaze tek kad je već kasno. Neke od tih životinja mogu prenositi bolesti na ljude - zoonoze. Nažalost, svjedoci smo da se takve životinje često drže bez osnovnog razumijevanja njihovih potreba, a cijenu na kraju plaćaju i životinje i ljudi - upozorava Branimir Rebselj.