Uz mladog partnera mravojedica Ariel okrenula novu stranicu u svojem životu

U život divovske mravojedice Ariel u Zoološkom vrtu Grada Zagreba ušao je mladi mužjak iz češkog Olomouca. Mravojed, star dvije i pol godine, u Zagreb je stigao prošle jeseni i od tada je živio u nastambi kraj Arieline. Došao je, dakle, zaista mlad i za spajanje sa sedam godina starijom mravojedicom trebao je sazreti.

Ariel je pet godina živjela u sretnoj vezi s Oliverom, mravojedom koji je u Hrvatsku stigao iz Burforda u Velikoj Britaniji. Godine 2019. na svijet im je došao sin Njofra koji sada u Pečuhu nosi ime Anti. Nakon što je Oliver uginuo 2022. godine, Ariel je ostala sama.

Na dolazak mladog mravojeda iz Češke koji još nema ime, odmah je dobro reagirala. Njuškali su se preko mreže i postepeno navikavali na međusobnu prisutnost. S vremenom je među njima rasla i privlačnost.

- U životinjskom se svijetu ništa ne treba požurivati. Tek kad smo bili sigurni da je mužjak sazrio te da je spreman za život sa ženkom, spojili smo ih. Jedan od preduvjeta za to je bio taj da im se izjednači prehrana. Par sada već tjedan dana živi u zajedničkoj nastambi. Ariel i njezin novi partner odlično se slažu - kazala je Dijana Beneta, kuratorica za sisavce u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.

ZOO Zagreb

Novopečeni par pod budnim je okom i timaritelja.

- Mravojedi se lijepo druže iako svatko ima svoj ritam. Ona je više jutarnji tip, a on večernji. Iako bi mogli spavati u zajedničkoj postelji, trenutačno još svatko spava u svojoj. Možda je to iz navike, a možda im je tako zapravo udobnije - rekao je timaritelj Alan Kušić.

Divovski mravojedi najveća su vrsta mravojeda. U prirodi nastanjuju močvare, šume, travnjake i ruralna područja Središnje i Južne Amerike. Lubanja i njuška su im izdužene, a oči i uši male. Nemaju zube, a dugi jezik, prekriven kukicama, mogu isplaziti više od 60 centimetara. Fascinantan je podatak da mravojed može izvući i uvući jezik do 160 puta u minuti. U prirodi mravojedi se hrane mravima, termitima, ličinkama i voćem, a u zoološkim vrtovima poslužuju im se i meso, kašice brašnara, jaja i treset. U prirodi ih napadaju jaguari i pume. Po ugroženosti su osjetljiva vrsta.