- Na kojem planetu prebivaju čuvari prirode “opsjednuti trovanjem – pitanje je koje u usta “neretvanskih lovaca” stavlja neimenovani autor na web-stranici Javne ustanova za obrazovanje kadrova u lovstvu “Capreolus”, pokušavajući dovesti u pitanje smislenost kampanje informiranja javnosti o rizicima konzumacije mesa divljači ustrijeljene olovnom sačmom ‘Liska na akciji‘, jer podmeće tezu da Udruga Biom kaže kako je ‘olovna sačma, s dna Neretve, opasna za ljudsko zdravlje‘ - objavili su iz udruge BIOM. Dodali su kako ih posebno zabrinjava da edukatori lovaca iz “Capreolusa” smatraju da su znanstveno potkrijepljene činjenice o opasnosti trovanja olovom – sprdnja!
- Ova reakcija na našu kampanju pokazuje zapravo veliko nerazumijevanje problematike trovanja olovom iz lovačke municije. Pišući da je “olovna sačma, sa dna Neretve, opasna za ljudsko zdravlje” ustanova koja bi se trebala baviti obrazovanjem lovaca miješa načine na koje dolazi do trovanja olovom kod ptica močvarica i kod ljudi. Trovanje olovom iz ispaljene sačme, koja završi u mulju i na tlu predstavlja opasnost za životinje, uglavnom ptice, koje gutaju sačmu iz tla. Problem se tiče ptica močvarica, ali također cijelog spektra ptica ne-močvarnih staništa - objavili su iz udruge.
Ptice grabljivice se truju hraneći se odbačenim ostatcima divljači, ustrijeljenom ali nepokupljenom divljači ili divljači koja je bila nastrijeljena ali je preživjela, te nosi u sebi olovno streljivo. Olovo ima vrlo negativan utjecaj na prirodu koji je, uz volju lovačke zajednice, najlakše otkloniti, pojašnjavaju.
Meso divljači odstrijeljene olovnim streljivom je kontaminirano, te rizik unosa neurotoksina nije moguće otkloniti. U nekim sredinama olovne kuglice čak se ne čiste prije kuhanja. Meso se sa sačmom termički obrađuje, te se tako dodatno kontaminira. No, osim “očitih” kuglica sačme, u svakoj jedinci ima mnogo malih fragmenata olova, s promjerom manjim od 2 mm koje nije moguće vidjeti bez rendgena. Kumulativne razine olova u kontaminiranom mesu ne mogu se olako predvidjeti, pa je konzumacija takvog mesa nepotrebno igranje sa srećom.
Na delti Neretve krivolov je, istaknuli su, svakodnevna pojava. U neretvanskim rezervatima se čuju pucnjevi uz vabilice, od zalaska sunca pa tijekom cijele noći. Svake noći kad dozvole vremenske prilike, odnosno kad nema kiše, samo na Ušću ispali se stotinjak pucnjeva, a vikendom zna biti dosta više. Krivolovci to ne rade za vlastitu konzumaciju, nego zbog prodaje na lokalnom tržištu. Ljudi jedu kontaminirano meso, često u krugu obitelji. Stoga, rizik trovanja olovom predstavlja kontinuiran problem.
- Pohvalno je čuti da moderna lovačka učilišta uče nove generacije lovaca isključivo korištenju bezolovne sačme, što je u skladu s najboljim svjetskim trendovima. Vjerujemo da će uz stalnu edukaciju i uspješnu provedbu zakona problem stvarno prestati biti aktualan kako bi to htio neimenovani autor reakcije Capreolusa. Nadamo se da će se ove želje vrlo skoro poklopiti sa stvarnim stanjem na terenu - poručili su iz BIOMA.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....