UGRIJALO JE

U našoj zemlji su samo tri vrste opasnih zmija, evo kako izgledaju

U periodu od 2005. do 2019. godine identificirana su tri smrtna slučaja od ugriza zmije u Hrvatskoj

Planinski žutokrug

 Blickwinkel/alamy/alamy/profimedia

Ne zna se tko koga manje voli: zmije nas ili mi njih. Vjerojatno ipak one nas, jer postoje među nama oni koji su zmijama oduševljeni, dok među tim gmazovima sasvim sigurno baš i nema neke koja voli ljude. No, pošto je ugrijalo, a mi volimo otići u prirodu gdje one žive, potrebno je malo pripaziti kako bi se izbjegao susret ili da on bude što manje stresan za obje strane. Treba imati na umu da su zmije obično na osunčanim mjestima s hladom u blizini.

Na području naše zemlje živi 15 vrsta zmija, a samo tri su otrovnice. No, važno je napomenuti da je 12 vrsta strogo zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode zbog čega je zabranjeno ozljeđivati ih, ubijati, uznemiravati i hvatati ili ih držati u zatočeništvu, stoji na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Iako zmije kod mnogih izazivaju strah i nelagodu, one su korisne životinje jer su im, primjerice, glodavci koji se nalaze oko kuća hrana, te na taj način drže njihov broj pod kontrolom. Hrane se i žabama, gušterima, drugim zmijama, pticama i njihovim jajima, malim sisavcima, ribama, kukcima i drugim beskralježnjacima.

Tri otrovne vrste žive u našoj zemlji, pa je dobro znati kako one izgledaju. U slučaju ugriza, vrlo je važno da liječnicima možemo reći s kim smo imali neželjenog posla.

To su poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) te planinski žutokrug (Vipera ursinii). Sve tri pripadaju rodu ljutica (Vipera), a mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza (od neotrovnica takve zjenice ima jedino crnokrpica).

image

Poskok

Ivana Grgic/Cropix

Poskok je pepeljasto-sive do smećkaste ili crvenkasto smećkaste boje, a naraste do 65 cm, rijetko do 90 cm. Na glavi ima karakterističan roščić na vrhu njuške. Uzduž hrpta se gotovo uvijek nalazi tamna vijugava linija koja može biti u obliku romba ili „cik-cak“, a ide od glave do vrha repa . Dolazi na cijelom području Hrvatske na pogodnim staništima te na nekim otocima.

Riđovka obitava uglavnom u kontinentalnim krajevima Hrvatske, od najnižih do viših nadmorskih visina. Duga je do 65 cm, samo izuzetno do 90 cm i također ima „cik-cak” liniju uzduž tijela koja je ponekad izlomljena, blijeda ili čak nedostaje. Po obojenosti odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga. Svijetlosive do smećkaste ili crvenkaste su obojenosti, ali često se mogu naći i potpuno crni (melanistički) primjerci.

image

Riđovka

Nikola Kiko Kostelac za NP RIsnjak

Planinski žutokrug nastanjuje planinske travnjake Dinarida i Šarskog sustava. Jedinstveno je prilagođen životu na planinama i obično živi na staništima iznad tisuću metara nadmorske visine, a samo iznimno, u sjeverozapadnom dijelu areala (Lika i Poštak) dolazi već na 900 metara nad morem. Izgledom nalikuje riđovki, ali je manja – naraste do 50 cm. U Hrvatskoj su poznate izolirane populacije, počevši od južnog Velebita, Lisac i Visibaba u Lici, Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se u svijetu dogodi oko 5.4 milijuna ugriza zmija, a od toga čak do 2.7 milijuna slučajeva rezultira otrovanjem. Oko 81 do 138 tisuć ljudi u svijetu umre svake godine od posljedica ugriza zmija, a prisutno je čak do tri puta više amputacija i drugih oblika invaliditeta kao posljedica ugriza. Većina ovih pojava događa se u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.

Iako su na području Europe, ugrizi zmija su relativno rijetke pojave, mogu biti životno ugrožavajući. Ugrizi zmija se sve više događaju pri rekreacijskim i turističkim aktivnostima u ruralnim područjima.

image

Planinski žutokrug

Blickwinkel/alamy/alamy/profimedia

U trinaestogodišnjem periodu od početka 2000. godine do kraja 2012. godine, u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu liječeno je ukupno 54 bolesnika radi zmijskog ugriza. 70 posto svih pacijenata bilo je muškoga spola. Najviše ugriza dogodilo se u periodu od travnja do kolovoza, s vrhuncem u lipnju. Bolesnici su bili u dobi od 18 mjeseci do 73 godine, prosječno 35 godina stari. Među ovim pacijentima nije bilo smrtnih slučajeva.

U razdoblju od 2017. do 2021. godine broj osoba kod kojih je kao glavni uzrok hospitalizacije bio zabilježen toksični učinak zmijskog otrova iznosio je 127. Od toga je najveći broj ugriza bio zabilježen 2018. godine (40 ugriza), a tijekom 2021. zabilježeno je 24 ugriza zmije.

U periodu od 2005. do 2019. godine identificirana su tri smrtna slučaja od ugriza zmije u našoj zemlji i to 2006., 2007. i 2013. godine. Dvije osobe su bile starije životne dobi (69 i 80 godina starosti), dok je jedna preminula osoba bila stara svega mjesec dana, a dvije od tri umrle osobe bile su muškog spola. Županije u kojima su se dogodili slučajevi ugriza zmije bile su: Zadarska, Splitsko-dalmatinska i Ličko-senjska županija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. svibanj 2024 12:02