U Jadranu postoje neka stvorenja koja izgledaju pomalo neobično, a među njima je svakako i morska paklara. Jednu takvu ulovili su prije nekoliko dana ribari u blizini Šolte, javlja Morski. Premda je čudna, ona je zaista čest stanovnik našeg mora. Ne viđamo je često jer je drži podalje od ljudi. Osim toga, mnogo puta kad ih se i vidi, ljudi pomisle da su to jegulje.
Paklara koja je ulovljena kod Šolte došla je do ljudi i ulovila se za krmu broda. Za ovu vrstu je to uobičajeno ponašanje,one su paraziti, često na drugim vrstama riba, ali i morskih sisavaca. Drugim riječima, zalijepe se za neko živo stvorenje i sišu mu krv.
- U rijeke (Cetina, Neretva, Bojana) ulaze poput lososa da bi se mrijestile i uginule nakon mrijesta. Kao larve žive više godina zakopane u mulju rijeka gdje se hrane organskim česticama. Kada se preobraze u odraslu životinju plivaju morem u potrazi za ribama ili dupinima za koje će se zalijepiti i sisati im krv - piše Pero Ugarković s Instituta za oceanografiju u Splitu, u grupi Živi svijet Jadranskog mora.
Iz pulskog akvarija kažu kako se morske zmijulje ili paklare gotovo uopće ne razlikuju od njihovih predaka od prije 360 milijuna godina. Rasprostranjene su u sjevernom Atlantskom oceanu, Baltiku, zapadnom Sredozemlju i Jadranskom moru. Nekada je bila sasvim obična vrsta u istočnom Jadranu, naročito na ušćima velikih rijeka, Bojane, Neretve, Trebišnjice i Cetine, dok je danas rijetka te se najviše nalazi uz obalu Istre, osobito u Tršćanskom i Riječkom zaljevu.
Poput jegulja, početkom proljeća migrira iz mora u rijeke zbog razmnožavanja (jednom u životu). Mužjaci iskopaju gnijezda u koja ženke polažu i do 260 tisuća jajašca veličine manje od 1 milimetra. Sparivanje je u paru, nakon čega ugibaju. Ličinački stadij (amocoetes) prije preobrazbe može trajati jako dugo, od 3 do 8, pa čak i do 18 i više godina, odnosno kad dosegnu duljinu od 10 do 20 cm, migriraju u more. U moru prožive još od 3 do 4 godine, do svoje spolne zrelosti. Žive u mulju, slijepe su, bez zubiju te se hrane se sitnim organizmima. Nakon preobrazbe imaju oči i postaju paraziti na raznim ribama i morskim sisavcima. Tijekom parazitske faze 1 paklara uništi i do 18 kg ribe.
- Morska paklara prva je vrsta koja je iz Atlantskog oceana ušla u Velika jezera kroz kanale izgrađene za prolaz brodova. Zbog nedostatka predatora i velikog broja pritoka koji su izvrsno stanište za razvoj ličinki paklara, u Velikim jezerima su se brzo proširile te uzrokovala veliku štetu na ihtiofauni Velikih jezera, posebno na populaciji jezerske pastrve. Uvrštena je u crvenu knjigu ugroženih vrsta RH u kategoriju Nedovoljno poznata - ističu iz akvarija.