Tijekom srijede ujutro dobili smo nekoliko dojava o opažanju skupine velikih kitova u Jadranu, objavili su iz Instituta Plavi svijet. Analizom snimki opažanja kod Korčule koje su im poslali građani utvrdili su da se ne radi o velikom kitu (Balaenoptera physalus) već o skupini od najmanje pet ulješura (Physeter macrocephalus).
- S obzirom da se radi o životinjama koje inače obitavaju u područjima dubine preko tisuću metara, u Jadranu im prijeti opasnost od nasukavanja i ugibanja! S obzirom na to da ulješure obitavaju u područjima velike dubine te da im brojnost nije velika, opažanja ulješura u Jadranu nisu česta - istaknuli su iz instituta.
Rijetku, ali redovitu prisutnost ulješura u Jadranu bilježe samo pomoću uređaja za snimanje zvuka u dubokom južnom dijelu Jadranskog mora i u blizini Otrantskih vrata. Na žalost, u većini slučajeva posjet ulješura srednjem i sjevernom Jadranu završavao je nasukavanjem i ugibanjem jedinki iz opaženih skupina, uglavnom s talijanske strane Jadranskog mora. Stoga je potrebno na svaki način osigurati praćenje ove skupine kako bi utvrdili pravac kretanja te kako bi na vrijeme mogli poduzeti aktivnosti spašavanja.
- Upravo zahvaljujući praćenju njihova kretanja u Hrvatskoj, a na temelju dojava građana i objava u medijima, u rujnu 2014. godine uspjeli smo upozoriti kolege iz Italije na mogućnost pojavljivanja skupine u talijanskim vodama. Rezultat je bila pravovremena reakcija Grupe za hitne intervencije u Italiji i četiri od sedam jedinki uspješno je vraćeno u more. Ovo je bila prva uspješno provedena akcija vraćanja ulješura u more provedena u cijelom Sredozemlju - dodaju.
Posljednje opažanje ulješura u Jadranu bilo je u blizini Rovinja u kolovozu 2016. kada su tri odrasle jedinke boravile u ovom području tijekom nekoliko dana. Zahvaljujući fotografijama građana, jednu od tri tada opažene životinje identificirali su stručnjaci koje se bave njihovim istraživanjem u katalozima u Grčkoj i Italiji, potvrđujući kako ove životinje koriste cijelo Sredozemno more kao svoj dom.
- S obzirom da nam je cilj osigurati siguran izlazak ove skupine ulješura iz Jadrana, molimo sve građane da hitno dojave svoja opažanja kako bi mogli pratiti njihovo kretanje te po potrebi poduzeti potrebne akcije. Dojava kad ste u blizini ulješura ili odmah nakon opažanja svakako će nam pomoći da ulješure pronađemo s obzirom da su naši istraživački timovi na Visu i na Lošinju na terenu te se mogu uputiti prema lokacijama opažanja - poručili su.
U slučaju opažanja mole ljude da naprave fotografije i/ili video snimke životinja te da zabilježe točnu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja. Informacije o ulješurama (po mogućnosti čim ih vide!) može se dojaviti na brojeve telefona Instituta Plavi svijet 051 604666 ili 091 4637424, email Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili putem aplikacije za mobilne uređaje Marine Ranger koju se može preuzeti sa www.marine-ranger.org.
- Unatoč svojoj veličini, ulješure su za ljude bezopasne ako im se ne približavaju. S obzirom da su životinje vjerojatno iscrpljene, dezorijentirane i uznemirene jer se nalaze u nepoznatom okruženju, molimo Vas da im se ne približavate i ne proganjate ih kako svojim djelovanjem ne bi uzrokovali njihovo slučajno nasukavanje i ugibanje - zaključili su.
Ulješura je najveća vrsta iz skupine kitova zubana (Odontoceti), u koju pripadaju i npr. dobri dupini. U svakoj strani uske donje čeljusti nalazi se do 26 koničnih zuba. Žive u svim morima i oceanima svijeta osim u polarnim područjima, a preferiraju područja kontinentalnog slaza. Hrane se uglavnom velikim glavonošcima koje love na dubinama i preko 1.000 m. Boja im je sivo-crna ili smeđa, a mogu imati bijele mrlje po trbuhu i oko usta. Odrasli mužjaci mogu doseći i do 20 metara i težiti preko 60 tona, dok su ženke manje. Mogu živjeti i preko 60 godina, a spolnu zrelost dostižu sa 8-12 godina.
Ulješure žive u društvenim skupinama od 5-15 životinja u kojima se nalaze ženke i mladunci, dok mužjaci žive uglavnom sami. Za razliku od oceanskih, u skupinama ulješura u Sredozemnom moru često se mogu vidjeti i mužjaci što ukazuje na društvenu strukturu koja se razlikuje od ostalih. Populacija ulješura koja živi u Sredozemlju genetički se razlikuje od najbliže populacije u Atlantiku što upućuje na izolaciju.
Ulješure u Sredozemlju direktno su ugrožene zbog zaplitanja u (ilegalne) ribarske mreže te zbog sudara s brodovima, a smrtnost koju danas uzrokuju mreže i brodovi nije održiva te broj ulješura i dalje opada. Posebnu opasnost predstavljaju snažni izvori buke pod morem - seizmička istraživanje te sonar niske frekvencije koju koristi vojska – koji mogu uzrokovati smrtnost i ozljeđivanje. Također, uznemiravanje uzrokovano velikim brodskim prometom te onečišćenje plastičnim otpadom koji životinje gutaju zamjenjujući ga za plijen dodatno negativno utječe na njih.
Područja obitavanja u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama te mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu (kontinentalni slaz, podmorski kanjoni). Područje najveće brojnosti u blizini Jadrana je u području Helenskog jarka, morske depresije dubine i preko 4.000 m između Jonskog mora i Krete koja razdvaja Afričku i Helensku ploču. Ulješure u Sredozemnom moru poduzimaju opsežne migracije unutar cijelog bazena što je potvrđeno praćenjem pomoću fotoidentifikacije.
Prema procjeni populacija koja obitava u Sredozemnom moru broji manje od 2.500 jedinki, a status ove vrste u Sredozemlju je „ugrožena“ prema kriterijima Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Unutar Sredozemnog mora najveći broj jedinki obitava u zapadnom dijelu dok je procjena brojnosti u istočnom Sredozemnom moru (uključujući Jadran) svega 300-400 jedinki! Stoga ovaj događaj zahtijeva dodatnu pozornost. U Hrvatskoj su ulješure strogo zaštićene.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....