Udruga Biom poslala je priopćenje koje prenosimo i cijelosti.
- Ornitološka zajednica Hrvatske, koju čini i Biom, u 2021. je za Pticu godine odabrala lastavicu (Hirundo rustica). Odnos lastavice i čovjeka jedan je od najboljih primjera suživota čovjeka s prirodom, pri čemu je jedna ptičja vrsta u najvećem dijelu svog areala gotovo u potpunosti napustila svoja prirodna gnjezdilišta te odabrala ljude kao svoje prve susjede.
Općeniti je cilj izbora Ptice godine ukazati na pozitivne ili negativne trendove vezane uz pojedine ptičje vrste. Stoga smo prošle godine slavili ponovno širenje populacije zlatovrane (Coracias garrulus), vrste koja je u Hrvatskoj bila na rubu izumiranja.
Ove pak godine upozoravamo na negativan trend vezan uz lastavicu, ali i njoj srodnog piljka (Delichon urbicum) koji također pripada u porodicu lastavica (Hirundinidae). Naime, nekada je gnijezdo lastavice na kući označavalo sreću i ponos, a danas se situacija, posebice u urbanim sredinama, značajno izmijenila. Umjesto sreće i ponosa, gnijezda sve češće izazivaju strah od onečišćenja, bolesti ili nečeg trećeg.
Lastavica je, poput većine ptičjih vrsta u Hrvatskoj, strogo zaštićena vrsta temeljem Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama, dok Zakon o zaštiti prirode izričito zabranjuje njihovo ubijanje, rušenje gnijezda te uništavanje staništa.
No, Zakon se ponekad doživljava samo kao mrtvo slovo na papiru. Stoga smo tijekom ove godine ukazivali na konstruktivna rješenja vezana uz probleme čistoće i pritom istaknuli primjere dobre prakse u ugostiteljskim lokalima, restoranima i hotelima diljem Hrvatske. U tim slučajevima vlasnici su vrlo jednostavno i efektno osigurali gnijezda lastavica, omogućili pticama lakši pristup gnijezdima, te ujedno spriječili onečišćenje svojih prostora izmetom i otpadnim materijalom iz gnijezda. Dakle, i bez dodatne stručne pomoći, ljudi kojima je stalo do prirode pokazali su kako se s lastavicama može skladno živjeti.
Postoje nažalost i negativni primjeri od kojih ističemo dva, po našem mišljenju najbizarnija. Prvi se odnosi na slučaj rušenja gnijezda (najvjerojatnije) piljaka na jednom hrvatskom graničnom prijelazu, u što smo se uvjerili pregledom snimke koju su nam dostavili kolege iz Mađarske. To ukazuje da i oni koji osiguravaju provođenje zakona ponekad nisu svjesni da se isti krši pred njihovim očima. Drugi, vjerojatno još bizarniji slučaj je rušenje gnijezda piljaka na području jednog hrvatskog nacionalnog parka gdje je, kako se čini, osiguravanje sterilnih uvjeta za turiste bilo shvaćeno kao glavni smisao postojanja zaštićenog područja. Činjenica da su nam upravo turisti sa zgražanjem poslali fotografije srušenih gnijezda pokazuje što oni misle o takvom pristupu.
Preci današnje lastavice svoja su gnijezda počele graditi na ljudskim nastambama još prije 7.000 godina, a danas je ova vrsta češća na selima ili na rubovima gradova. Na selima se gnijezda često mogu naći u stajama i drugim gospodarskim objektima, dok su u gradovima lastavičja gnijezda ukras vanjskih strana stambenih objekata, prostora ispod krovova, balkona ili nadstrešnica. Piljak, za razliku od lastavice, uvijek dolazi u kolonijama i skloniji je životu u urbanim sredinama - svoje kolonije često zasniva i u centrima gradova.
Iako lastavice možemo vidjeti u čitavoj Hrvatskoj, njihov opstanak sve više ovisi o nama ljudima, odnosno našoj toleranciji. To je prilika stanovnicima gradova i sela da svojim pozitivnim djelovanjem pomognu očuvanju vrste. Slučajeve, nadamo se sve rjeđe, rušenja lastavičjih gnijezda treba prijaviti Inspekciji za zaštitu prirode na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .
Udruga Biom se u godini lastavice fokusirala na edukativne aktivnosti kako bismo osvijestili potrebu poštivanja zakonske zabrane rušenja gnijezda i uništavanja staništa. Stoga, ako na svojoj građevini imate gnijezdo lastavice i smeta vam izmet, možete ispod gnijezda postaviti platformu koja će spriječiti ispadanje, kao što je to vidljivo na primjerima dobre prakse koje smo istaknuli.
U ovom su trenutku lastavice u najvećoj mjeri završile s gniježđenjem te ubrzo kreću prema jugu. Već iduće godine opet će nam “donijeti proljeće”, pa vas molimo da pernatim prijateljima osigurate povratak u domove nakon dugog puta iz Afrike - stoji u njihovom priopćenju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....