Dan je zaštite životinja i idealna je to prilika za predstavljanje aktivnosti Božene Delaš, profesionalne lutkarice i velike zaljubljenice u psa dalmatinca, zbog kojega je pokrenula brojne akcije na Makarskoj rivijeri. U zadnju, vrlo posjećenu, bila je krajem kolovoza uključena gotovo cijela Makarska rivijera i Vrgorac, kada je povodom Međunarodnog dana pasa, održana manifestacija „Black and white Dalmatian Dog.
Ideja je krenula iz Zaostroga, mjesta u općini Gradac, gdje je Božena Delaš jedno vrijeme obnašala funkciju direktorice Turističkog ureda i napravila „Selfie Dalmatian Wall“, izložbeni prostor namijenjen fotografiranju koji na originalan način tematizira Dalmaciju i dalmatinskoga psa. Sama ideja ne dolazi slučajno baš iz Zaostroga, jer se u tamošnjem franjevačkom samostanu na slici Posljednje večere nepoznatog autora, nastale između 1910. i 1950 godine, nalazi jedan od najstarijih prikaza dalmatinskog psa.
- U procesu oblikovanja manifestacija i radnih dogovora, selfie dalmatian wall studio je na neki način odškrinuo vrata u dalmatiner svijet, doživljaj koji se stvara u pomalo kazališnoj atmosferi, istraživanje prostora i namještanje kadra za dobru fotografiju vrlo je inspirativno, pa je pokrenulo aktivitet svih izvoditelja aktivnosti, jednostavno ‘zatočkalo se‘ - kaže Delaš i otkriva razloge koji su je motivirali na ovaj korak:
-Osjećam veliko poštovanje prema prirodi, ali crno bijeli uzorci su mi posebno zanimljivi! Kako su napisala djeca na manifestaciji "psi su zakon, a dalmatineri sve što u životu trebaš", pokazalo se točnim u mom slučaju. Vrlo često čujem pitanje: ‘Pa kako nemaš dalmatinskoga psa?‘. Odgovaram da imam druge dvije autohtone vrste - kravu bušu i psa hrvatskog ovčara. S jedne strane je to što sam uvijek imala pse, a s druge strane je kazališno iskustvo, pedagoško obrazovanje, usmjerenost ka kulturnim sadržajima. Fenomen priče, koji je značajan za sve civilizacije - veliki učitelji poznati po pričama, priče u kojima učimo temeljito, duboko i trajno, tako je i moja sklonost pričama konstanta i iskra u projektima.
Vrlo inspirativni su mi muzeji i interpretacijski centri koje sam posjećivala i kod nas i u svijetu, atmosfera, dizajn, rješenja i postavljanje posjetitelja u poziciju likova, obraćanje djeci te drugačiji rakurs bio je snažan input. Ljudska potreba za istraživanjem svijeta, za sačuvanjem posebnih vrsta dovodilo je do osnivanje zooloških i botaničkih vrtova, pa tako zidine Franjevačkog samostana čuvaju botanički vrt, ali i jedan poseban dio eko sustava, a to je naslikani slavni točkasti pas. Istraživanje koje sam provela počelo je iz znatiželje, interesa za autohtone vrste, u slobodno vrijeme. A onda preraslo u složen proces jer sam otkrivala i zapisivala puno zanimljivih detalja i tako se kreirala slagalica... - pojašnjava.
To što živi u malom mjestu nije shvatila kao prepreku. Naprotiv! Smatra da je specifičnost života u malom mjestu dodatno je pokrenula neka u njoj pitanja, recimo, kako malo mjesto učiniti zanimljivim i koji je način da se ono izdvoji i predstavi.
- Ove godine se ‘rodio‘ jedinstveni Selfie dalmatian wall, izložbeni crno-bijeli postav za fotografiranje koji tematizira Dalmaciju i dalmatinskoga psa na originalan način. Taj predivan uzorak iz prirode zavladao je u prostoru mašte, ugode, zabave,igre, inspirira i velike i male. Prostor je uređen u maniri kazališnog prizora pa se tako posjetitelji susreću s novom zbiljom, biraju crno bijelu odjeću, rekvizite, ukrase, namještaju vlastitu scenu i dobivaju pregršt fotografija kao uspomenu. Želja mi je skrenuti pozornost na nematerijalni suvenir, na sjećanje, ugodu, priču kao duhovno blago, kao nezaboravno iskustvo koje će se ponavljati u sjećanju, u razgovoru, u pregledavanju fotografija - istaknula je Delaš i dodaje kako smatra da kazalište i turizam nisu nespojivi.
- Zaostrog je lokalitet bogatoga kulturnog nasljeđa, raskrižje puteva, mali krug velikih različitosti, i samo jedan mali, crno-bijeli, ali znameniti detalj otvara, ne jednu priču, nego knjigu priča, a mi je uklapamo u ovo doba. Učimo novi tekst kroz rakurs četveronošca i interpretiramo ga na razne načine. Scenski prostor je pravi dragulj južnoga Jadrana, od stoljetnih građevina do iznimne prirodne ljepote spoja planinskoga masiva i mora, gdje se mimikrijskom sposobnošću u dalmatinskom kršu i skriva i otkriva to simpatično stvorenje. Posjetitelji, turisti, i stanovnici postaju akteri, događa se story doing koji pokreće lajt motiv točkica i tako zajedno, kroz niz prizora, scenografskih rješenja i uloga stvaraju predstavu, događaj iznimnog sadržaja i emocija, divnih uspomena i tisuća fotografija. To zajedničko sjećanje stvara jedinstvenu povezanost sudionika, stvara identitet grupe i pretvara ga u jedinstveni doživljaj. A to jedan od ciljeva svih reklamnih turističkih kampanja - zaključuje Delaš.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....