Norvežani u šoku, simbol zemlje nestaje iz prirode, zbunjeni i znanstvenici: ‘Ovo je kao apokalipsa, nešto se lani dogodilo‘

- Što je Norveška bez fjordova i planina? - pita Ann-Britt Bogen iz svoje kuhinje osvijetljene svijećama, dok divlja rijeka Gaula teče ispod prozora, a obronak je prekriven niskim oblacima. Stoljećima je rijeka, koja teče 153 kilometra od planina blizu švedske granice do fjorda Trondheim privlačila losose. I tako iz godine u godinu.

Ali ovog se proljeća losos nije vratio iz oceana, što je izazvalo toliku uzbunu da je rijeka, s desecima drugih u središnjoj i južnoj Norveškoj, iznenada bila zabranjena zona za lov riba.

- Kao da je nastupila apokalipsa, rekli su posjetitelji.

Posjetitelji su otkazali svoje planove koji su uključivali pecanje i držali se podalje. Rijeka je ‘zatvorena‘ sve do subote, kada sezona ionako završava.

Znanstvenici već godinama upozoravaju na ekstremno brzi pad populacije sjevernoatlantskog lososa, koja se u Norveškoj smanjila s više od milijun ranih 1980-ih na oko 500 tisuća, što je pad koji je uvelike povezan s klimatskim promjenama. Najnovije brojke pokazuju da vodama pliva povijesno najniži broj atlantskih lososa.

No, nije stvar samo u tome.

- Nešto se dogodilo 2023. godine, ali nije tad sve počelo. Godinama svi vidimo pad broja, samo što je sad došlo do naglog pada - smatra Ann-Britt Bogen, piše Guardian.

Znanstvenici smatraju da je jedan od razloga i uzgoj ribe, jer su ribe koje su pobjegle donijele razne bolesti koje su desetkovale situaciju. Bolesti kojih u divljini nije bilo. Zbog toga se mnogi zalažu da se uzgoj ovih riba ubuduće obavlja isključivo u zatvorenim prostorima, odakle nijedna riba ne može pobjeći u divljinu.

Henrik Wiedswang Horjen, glasnogovornik Norveške federacija plodova mora, koja predstavlja oko 700 tvrtki uključujući in ribogojilišta, kaže da su problemi koji utječu na divljeg lososa složeni i da su zatvorene farme "puno energetski intenzivnije".

- Uvijek smo govorili da ćemo ozbiljno shvatiti dio utjecaja kojeg ima industrija. Uzgoj u zatvorenim jedinicama energetski je puno intenzivniji nego u otvorenim područjima. Pretvorba će dovesti do značajnog povećanja proizvodnje energije, što će imati značajan utjecaj na okoliš - istaknuo je.

No, Vegard Heggem, bivši igrač Liverpoola koji je postao borac za losose kaže da se uzgoj ovih riba mora prebaciti u zatvorene prostore.

- Za Norvešku je losos jedan od simbola zemlje. To je naša panda. Jednostavno nije prihvatljivo da kao nacija dopustimo da se divlji losos pretvori u muzejski izložak. On je tu, ali ne možete uživati ​​u njemu, ne možete ga dirati, ne možete ga loviti - poručio je.