Nacionalnom parku Krka snimljen dokumentarac o njihovoj najpoznatijem stanovniku

U sklopu redovitog istraživanja i monitoringa špilja u Nacionalnom parku „Krka“ snimljen je edukativno-dokumentarni film o jednom od njihovih najpoznatijih, ali i najskrivenijih stanovnika – čovječjoj ribici, izvijestili su u utorak iz NP-a.

Dokumentarac je snimljen u nastavku projekta ZOOKrka, za upoznavanje s raznim životinjskim vrstama Nacionalnog ---parka „Krka“ u njihovom izvornom okolišu.

Da bi se pronašlo tog iznimnog vodozemca, koji je na popisu zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj, potrebno je zaroniti u mrak drevnog podzemnog svijeta, ističu iz NP-a.

"S teškom opremom u vode špiljskog sustava Miljacka I – V, gdje je najveća populacija čovječje ribice na području NP Krka, spustili su se snimatelji Mégane Chêne i Florian Launette, speleolozi Petra Kovač Konrad i Marko Studen i biolog Dušan Jelić, u potrazi za ‘zmajem‘. Složenost špilja i jama zahtijeva posebne tehnike i obučene timove speleologa, tako da se aktivnost speleologa u dubokim jamama i složenim špiljama može opisati kao vrsta podzemnog alpinizma", rekla je Katia Župan, rukovoditeljica Odsjeka za odnose s javnošću NP Krka.

Čovječja ribica u NP otkrivena 1989.

Na području NP „Krka“ čovječja ribica otkrivena je 1989. godine u špilji Miljacka II. Danas se zna da stalna populacija obitava u četirima speleološkim objektima na području NP „Krka“.

Monitoring vrste na području Parka pokazao je da je njezina populacija stabilna. Uz čovječju ribicu, u prvom jezeru obitava izuzetno bogata i raznolika ostala podzemna vodena fauna, pa su snimljeni i kadrovi rakušaca.

Materijali iz podzemnog svijeta čovječje ribice mogu se pogledati na YouTube kanalu Javne ustanove „Nacionalni park Krka“, navela je Župan.

Čovječja ribica (lat. Proteus anguinus), jedini je kralješnjak prilagođen životu u podzemlju, endem je i najveća podzemna vodena životinja dinarskog krša. Oči su joj potpuno zakržljale, skrivene pod kožom. Izduženo, sitno tijelo bijele je boje s nijansama žute i ružičaste pa je zbog sličnosti s ljudskom kožom, i dobila ime čovječja ribica. Diše na tri načina: škrgama, plućima i kožom. Ima izvrstan njuh za pronalazak oskudne hrane. Životni vijek joj je i do 90 godina.