Premda ima onih kojima nisu dragi, jazavci su stanovnici Zagreba. Grad, naime, obiluje zelenilom, pa je idealan za ova stvorenja, inače najveće predstavnike porodice kuna na našim prostorima. Jazbine grade u vrtovima, voćnjacima, zapuštenim dvorištima... Naseobina su im idealna zbog dostupne hrane, no uz nas im prijeti velika opasnost - promet. Živi na gotovo cijelom području Hrvatske - od nizinskih preko brdskih do planinskih područja.
- Jazavac živi u rupi koju nazivamo jazbinom. Najčešće je radi na osojnim padinama šuma hrasta, graba i bukve te miješanih šuma sa suhim i ocjeditim tlom. Za kopanje jazbine koristi dugačke pandže koje mu služe i za iskopavanje hrane. Prostor za jazbinu traži u blizini obradivih površina kako bi bio što bliže izvoru hrane. Jazbina je najčešće pokrivena vegetacijom kako bi se sakrio njezin otvor. Na drveću oko jazbine mogu se pronaći ogrebotine od pandži jazavca. Ulaz u jazbinu najčešće je ovalnog oblika. Jazbina može imati i nekoliko ulaza, pogotovo ako u njoj živi više jedinki. Dodatni ulazi služe i za ventilaciju te izlaz u nuždi - ističu iz ZOO Zagreb i pojašnjavaju kako u jednoj jazbini može živjeti od 5 do 12 jazavaca. Takve jazbine najčešće su stare i po nekoliko desetljeća. Glavni dio jazbine koji se zove kotao, nalazi se na dubini oko dva metra, ponekad i dublje. Kotao je pokriven steljom od suhog lišća, mahovine, grančica te drugog prirodnog materijala koji jazavac može pronaći u blizini. Stelju redovito obnavlja i čisti jazbinu.
Jazavci ponekad jazbinu dijele s drugim životinjama poput lisica, a rjeđe su to divlje mačke i čagljevi te druge manje životinje. Ova malena stvorenja su svežderi. Hrane se šumskim plodovima, gomoljima, voćem, jajima, kukuruzom, manjim životinjama…
Jazavac je životinja aktivna noću. Jako je teritorijalan. Svoj teritorij obilazi redovito i spreman ga je braniti od drugih pripadnika svoje vrste. Za napad se služi već spomenutim dugim pandžama i oštrim očnjacima. Za obranu od koristi su mu duga i gruba čekinjasta dlaka te debela koža.
- Teritorij jazavca proteže se i do 2,5 kilometra oko jazbine, a svoj teritorij obilježava kopanjem malih rupa u koje obavlja veliku nuždu i nanosi miris analnih žlijezda. Dobar je kopač te se može vrlo brzo ukopati u zemlju. Dovoljno je snažan da može maknuti kamenje do četiri kilograma težine - pojašnjavaju iz ZOO-a.
Jazavci se pare od travnja do kolovoza. Ženka ima sposobnost embriotenije (odgode razvoja ploda). Graviditet traje između 7 i 8 mjeseci, a mladi dolaze na svijet između siječnja i travnja. Ženka koti između tri i pet mladunaca koji su slijepi prvih mjesec dana. Spolno sazrijevaju s otprilike dvije godine. Do pronalaska partnera žive samotnjačkim životom. Nakon toga se zavlače u jazbine i osnivaju obitelj.
Životni vijek jazavca u prirodi je do 15 godina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....