Sa splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo objavili su kako traže kamenice, ali da im je u tome potrebna pomoć građana. Ne zna se, naime, kakvo je zapravo stanje po pitanju ovih školjki u Jadranskom moru, jer su se dosadašnja istraživanja najviše bavila uzgojem, a daleko manje školjkašima koji žive u divljini. Zbog toga ne znaju gdje su sve očuvana prirodna naselja, postoje li još grebeni od kamenica i koliko su rasprostranjeni.
- Prirodne populacije europske kamenice (Ostrea edulis), nekad temelj obalnih ekosustava i lokalnih gospodarstava, danas su diljem Europe u snažnom padu pod pritiskom bolesti, prelova i degradacije staništa. Ali u Jadranu još uvijek imamo sreće, jer se ova vrsta i dalje može pronaći duž cijele obale. Međutim, i kod nas je u nekim područjima, poput sjevernog Jadrana, zabilježen značajan pad brojnosti - poručili su.
Zbog toga su u sklopu projekta Popoyster stvorili platformu na kojoj se mogu ostaviti informacije o kamenicama u Jadranu. Namijenjena je roniocima, ribarima, nautičarima i svima onima koji dovoljno borave na moru da su vidjeli ove školjke. Ovdje se može javiti gdje su viđene kamenice.
- Prikupljeni podaci poslužit će kao temelj za daljnja istraživanja neinvazivnim metodama, poput vizualnih cenzusa i ROV snimanja, ali i za bolje razumijevanje i očuvanje europske kamenice u Jadranu - poručili su iz Instituta.
Ove školjke su, naime, pravi mali ekološki superheroji. One pročišćavaju more, prirodna su zaštita od obalne erozije i pomažu u stvaranju staništa za druge vrste. Žive na kamenitom dnu i stvaraju grebene kamenica. U Jadranu se populacija održala, barem se tako vjeruje, no u mnogim je dijelovima Sredozemlja nestala. Razloga tome je više: od prekomjernog izlova, preko uništavanja staništa, pa do bolesti. Među njima se najpogubnijom pokazala Bonamia ostreae, koja je uzrokovala masovni pomor i uništila brojne populacije diljem Sredozemnog mora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....