Divlje svinje godinama čine štetu poljoprivrednicima i stočarima na kvarnerskim otocima pa se problem pokušava riješiti lovom, koji je lani povećan za 24 posto, a za otočna lovišta propisana je mjera potpunog izlova alohtone divljači.
Divlje svinje su na neke otoke prije pedesetak godina dovezene zbog lova i lovnog turizma, a neke su se naselile slučajno i razmnožile se. U novije vrijeme sve češće dolaze u naselja pa su se nedavno u medijima mogle vidjeti snimke krda divljih svinja u noćnoj šetnji gradskim ulicama te divlje svinje u obilasku otočne trgovine.
Poznato je da se ljudi boje, tako da su naselja dolaze samo zato da bi pronašle hranu, koje u njihovim staništima više nema dovoljno. Za nas nisu opasne i neće napasti, osim ako ugrozimo njih ili njihovu mladunčad.
Iz Primorsko-goranske županije ističu da se na otocima, sa sve većim razvojem turizma, smanjuje broj stoke. Na opustjeli prostor i zapušteno poljoprivredno zemljište naselila se divljač koja se jako dobro prilagodila staništu. Snažnom razvoju populacije alohtone divljači, posebice divlje svinje i jelena lopatara, pogoduju stanišni uvjeti s dostupnom hranom i vodom, bez predatora.
Prema podatcima iz županijske uprave, lov na divlje svinje na otocima je odnosu prema 2021. povećan za 24 posto.
Lani je odstrijeljeno 2999 životinja: na Krku 1443 divlje svinje i 48 čagljeva, na Cresu 872 divlje svinje i 445 jelena lopatara, a na Lošinju 176 divljih svinja i 15 jelena lopatara.
U prva tri mjeseca 2023. odstrijeljeno je 647 grla alohtone divljači: na Krku 240 divljih svinja i 12 čagljeva, na Cresu 228 divljih svinja i 102 jelena lopatara, a na Lošinju 59 divljih svinja i šest jelena lopatara.
No, postoje i drugi načini kako svinje držati podalje - jedan od njih je osiguravati im dovoljno hrane i vode na mjestima koja su udaljena od ljudi. Na otocima se divlje svinje stalno love, jer ih ima puno, a malo se razmišlja o drugim metodama.