Andskom kondoru, najvećoj ptici na svijetu, prijeti globalno izumiranje

Andskom kondoru (Vultur gryphus) - nacionalnoj ptici Čilea, Kolumbije, Ekvadora i Bolivije - sada globalno prijeti izumiranje. Amblemskim vrstama podignut je stupanj prijetnje na Osjetljive u ažuriranju Crvene liste 2020, što je potaknulo strah da se kriza koja je dovela mnoge azijske i afričke strvinare do ruba izumiranja proširila na Južnu Ameriku.

S rasponom krila od preko tri metra, andski kondor jedna je od najvećih letećih ptica na svijetu, koja stvara nezamjenjivu siluetu dok lebdi iznad Anda na visinama do 6500 metara. Također, to je jedna od najdugovječnijih vrsta ptica, s prirodnim životnim vijekom do 70 godina. Međutim, ovog veličanstvenog čistača zadesio je nagli pad populacije u posljednjih nekoliko godina zbog proganjanja i trovanja. Namjerno pucaju na njega ili ga truju otrovnim mamcima za odmazdu zbog izrazito rijetkih napada na stoku. Na njega utječe i ilegalna upotreba u folklornim događanjima i trgovini, a može umrijeti i probavljanjem olovne sačme zaostale u strvini.

"Andski kondor stvorenje da traje. Ali ljudi ugrožavaju njegovu prirodnu životnu strategiju 'živi sporo, umri star', uzrokujući visoke stope smrtnosti, od čega će se teško oporaviti", kaže Ian Davidson, regionalni direktor BirdLifea za američke kontinente. “Ova ikonična grabljivica može se pronaći u andskom folkloru od 2500 godina p.n.e. Izgubiti je sada bila bi tragedija, kako za južnoameričku kulturu, tako i za ekosustave".

Diljem Afrike, radi se na zaustavljanju katastrofalnog opadanja strvinara - ali nove informacije otkrivaju da druge grabljivice afričke savane doživljavaju slične uzbunjujuće stope opadanja. Sekretar (Sagittarius serpentarius), markantna vrsta poznata po svojoj metodi gaženja plijena poput miševa i zmija kako bi ih ubili, jedna je od tri vrste novo proglašene kao Ugrožene i sada se smatra da se suočava s vrlo visokim rizikom od izumiranja. Tu pripadaju i veliki orao(Polemaetus bellicosus) te kratkorepi orao (Terathopius ecaudatus). Gubitak i propadanje staništa, trovanje, krivolov i uznemiravanje - sve su to vjerojatni čimbenici tog pada, ali potrebno je još istraživanja za identifikaciju osnovnih uzroka i najučinkovitijeg načina njihovog rješavanja.

"Iako je loša vijest svaki put kad je neka vrsta proglašena ugroženom, to ne mora biti tragedija", kaže Ian Burfield, globalni koordinator za znanost u BirdLife Internationalu. "Mnogim vrstama put prema oporavku započinje ovdje, jer uvrštenje na listu donosi vidljivost njihovoj nevolji i pomaže podići prioritet njihove zaštite. Problemi koje je navela Crvena lista trebali bi tvoriti fokus daljnjeg istraživanja i djelovanja."