HRS od Grada Zagreba traži da se jedan od najboljih hrvatskih rukometaša u povijesti pokopa u Aleji velikana

Hrvatski sport ostao je neki dan bez još jednog velikana; preminuo je Zlatko Žagmešter Žaga, po mnogima jedan od najboljih hrvatskih rukometaša u povijesti. Premda u iznimnoj karijeri stjecajem okolnosti nije osvojio puno odličja, svi oni nešto stariji poznavatelji sporta suglasni su u mišljenju da je riječ o jednom od najboljih domaćih rukometaša u povijesti.

Od Žage su se na najljepši način javnim istupima oprostili brojni prijatelji i suigrači, a Hrvatski rukometni savez napravio je hvalevrijednu gestu uputivši službeni zahtjev Gradu Zagrebu da se Žagmešter pokopa u Aleji velikana na zagrebačkom groblju Mirogoj. Za sve što je u domeni svojeg rada i djelovanja Žaga ostvario, to je najmanje što se može učiniti. Žagmešter je rođen u Zagrebu, 6. srpnja 1943., bio je i do posljednjeg dana ostao poseban sportaš. Već s 14 godina zaigrao je za RK Zagreb, postao je najmlađi igrač u povijesti koji je zaigrao u prvenstvu bivše Jugoslavije. Karijeru je nastavio u RK Prvomajska (kasnije RK Medveščak), s kojim je osvojio naslove državnog prvaka i domaći kup, a igrao je i u prvom povijesnom finalu nekog od domaćih klubova u Kupu europskih prvaka 1965.

Trofejna momčad Medveščaka sa Žagmeštrom

OSOBNA ARHIVA VLADO STENZEL Osobna Arhiva Vlado Stenzel

S navršenih 19 godina postao je najmlađi član seniorske reprezentacije Jugoslavije u povijesti. Na SP-u u Pragu 1964. proglašen je najvećom mladom nadom, uvršten je u idealnu sedmorku svijeta te je već kao 20-godišnjak zaslužio poziv u reprezentaciju svijeta.

Sve u karijeri ovog čovjeka i sportaša bilo je uzor mladim rukometašima kojima je tijekom karijere i kasnije u životu prenosio rukometna znanja. Fanatično je radio i trenirao i kao takav bio je poznat po iznimnoj fizičkoj spremi i predanosti rukometu. Oni malo stariji koji pamte njegove igre uvijek su isticali da je bio jedini čovjek koji je zabijao i "s polovice terena". U karijeri je Žagmešter igrao za Dinamo, Prvomajsku, Medveščak, Zagreb, Solingen i Mulhouse. Dvaput je igrao finale Kupa prvaka, nažalost, oba je izgubio, a od velikih natjecanja osvojio je broncu sa SP-a 1970. Prvu povijesnu zlatnu medalju s Olimpijskih igara u Münchenu 1972. godine nije osvojio jer ga tadašnji izbornik Vlado Stenzel, premda je bio najbolji, nije vodio u München. Zbog izrazitog individualizma Žagmešter mu se nije uklapao u momčad koja je u to vrijeme i bez njega gazila sve pred sobom.

Kao istinski "rodonačelnik" hrvatskog rukometa Stenzel je jedan od onih koji je postavio temelje i ostvario prve velike uspjehe i premda sa Žagom nije baš uvijek imao idealan odnos, osvajač prvog olimpijskog zlata i danas tvrdi da je Žagmešter ponajbolji svih vremena, a u svakom slučaju najbolji dešnjak ikada koji je zabijao podjednako efikasno s pozicija lijevog i desnog "beka". Bez obzira na taj "poseban odnos", Stenzel i Žagmešter ostali su u prijateljskim odnosima.

Žagmešter je zbog svega što je u rukometu postigao zaslužio godišnju Državnu nagradu za sport Franjo Bučar 2023., a te iste godine dobio je i Nagradu HOO-a Matija Ljubek. Zaslužio je i posljednje počivalište u Aleji velikana pored mlađih mu kolega rukometaša Velimira Kljaića, Zlatka Saračevića, Iztoka Puca... ali i Dražena Petrovića, Miroslava Ćire Blaževića, Cice Kranjčara, Štefa Lamze i brojnih drugih.

Vlado Stenzel i Zlatko Žagmešter Žaga

OSOBNA ARHIVA VLADO STENZEL Osobna Arhiva Vlado Stenzel

Također, bilo bi lijepo kad bi Žaga, uz zasluženu počast i doživotno počivalište u Aleji velikana, dobio spomen i u vidu info-panoa u Aleji velikana hrvatskog sporta na Jarunu. Nakon njegove smrti, u javnosti i u sportskim krugovima pokrenule su se inicijative i istaknuli zahtjevi da mu se i ondje podigne zasluženo spomen-obilježje. Žaga je to u potpunosti zaslužio. Veliki zagrebački "fakin", kozer i dobričina, ali prije svega izniman sportaš, jedan od onih koji su ostvarili prve velike uspjehe zagrebačkog, hrvatskog i tadašnjeg jugoslavenskog sporta, otvorivši put brojnim drugim uspješnim generacijama.

Hrvatski rukometni savez, obitelj i prijatelji uputili su prijedlog (zahtjev) Gradu Zagrebu, a sada je na njima da dodijele počasno grobno mjesto ovom zaslužnom čovjeku.

U "pravilniku" u takvim slučajevima stoji da se takva odluka donosi kad je riječ o ljudima iz područja kulture, znanosti, sporta, umjetnosti i javnog života, koji su dali značajan doprinos Gradu Zagrebu i Hrvatskoj. A Žagmešter to u svakom slučaju jeste. Gradonačelnik Tomislav Tomašević i Gradski ured takvu bi odluku trebali donijeti za čovjeka koji je za svoj doprinos hrvatskom sportu primio najviša priznanja, među kojima su Državna nagrada za sport "Franjo Bučar" i nagrada Hrvatskog olimpijskog odbora "Matija Ljubek"...