‘Dinamo dobiva više nego što je imao, profitirat će i novi sportovi, jedino ćemo mi biti na gubitku!‘

U Zagrebu, a i šire, "izniknuo" je u posljednjih tjedan dana veliki broj stručnjaka za arhitekturu i urbanizam, znani i neznani, pozvani i nepozvani, gotovo svi imaju potrebu izraziti svoje mišljenje o predstavljenom projektu novog stadiona u Maksimiru, čija je izgradnja povezana i s dvije veće i jednom manjom dvoranom za trening te atletskim stadionom s tribinama za 2000 gledatelja u kompleksu, čija je izgradnja na određeni način počela prije 10 godina otvaranjem novog bazena, danas središnje točke budućeg sportskog centra...

Na Svetice su, dakle, prije punog desetljeća došli vodeni sportovi, novi projekt tu dovodi rukomet, futsal i košarku, nogometaši Dinama dobit će - kakav god bio - moderni stadion koji s navijačima sanjaju već desetljećima, dok će atletika, "stanovnik" Maksimira otkad je i Dinamo, jedina dobiti manje od onoga što je već imala.

- Od toga da je atletika bila na glavnom stadionu, u Maksimiru je, recimo, 1981. srušen svjetski rekord u bacanju koplja, preko 1987. i Univerzijade, do toga da je sredinom devedesetih naprasno izbačena, što je kompenzirano na Sveticama jednom lošom stazom i bacalištem sa sjeverne strane, da bi se 2017. skoro sve "potaracalo" zbog najave izgradnje nogometnog kampa, koji je "otišao" u Veliku Goricu, priča bi trebala završiti s atletskim stadionom i tribinama za 2000 ljudi, bez tunela i bez bacališta. Na Svetice dolaze novi sportovi, Dinamo dobiva više od onoga što je imao, a sve nauštrb atletike, kojoj je skraćen prostor jer mi se čini da se u bocu od jedne žele utočiti dvije litre.

Ova mala lekcija iz "povijesti sportske infrastrukture" dolazi iz usta Ivana Veštića, predsjednika Hrvatskog atletskog saveza, koji s velikom pozornošću prati razvoj situacije projekta na Sveticama. Iako ga - kao ni bilo koga izvan Dinama - nitko nije ništa pitao. Točnije, oko novog atletskog stadiona, koji bi trebao osvanuti podno sjeverne tribine onog glavnog, nije konzultiran bilo tko iz atletike.

- Osim što je prostor skučen, po predloženom projektu staza je postavljena u drukčijem smjeru, na određeni način je atletika dobila "ostatke ostataka". Atletski tunel u sklopu stadiona i izdvojeno bacalište minimum su, to se trebalo staviti u projektni zadatak, dok po ovome predstavljenom za to više nema mjesta.

Ivan Veštić ne traži da atletika bude privilegirana, nego samo da barem ne gubi ono što je već imala

DAMIR KRAJAČ/CROPIX

Svjestan je Veštić da širu javnost zanima samo nogometni stadion, da sve što se gradi oko njega ne izaziva reakcije, pa misli da bi se te stvari trebale odvojiti.

- Stadion ima svoj prostor, česticu, i to se neće mijenjati, bio on ovakav ili onakav. S druge strane, ako postoji potreba za dvoranama i atletskim stadionom, ne znam zašto bi se s time moralo čekati, zašto se ne bi radilo odvojeno, a ne da ostali sportovi budu taoci nogometnog stadiona.

Međutim, dok se u Zagrebu nešto miče, situacija u Splitu po istim pitanjima trenutno je prilično neizvjesna. Tamo se, pak, vodi rasprava o novom stadionu na kojem bi igrao Hajduk, obnovi Parka mladeži i potencijalnoj obnovi ili izgradnji novog stadiona na Poljudu.

- Prije godinu, godinu i pol dana nadvili su se tmurni oblaci nad splitskim sportom. Netko je planirao atletiku prebaciti na Poljud, dok bi se na Brodarici gradio novi veliki nogometni stadion, iako mi nije jasno zašto bi derutni Poljud bio dobar atletici ako nije bio dobar Hajduku. Sadašnja situacija je takva da atletika ostaje na takozvanoj Brodarici, odnosno Parku mladeži koji bi se obnovio, dobio tribine za osam do deset tisuća ljudi, tunel, proširenje sa šest na osam staza. Po onome što sam vidio, tu bi još trebalo doraditi zatvorene dijelove, produžiti tunel na 100 metara, također s osam staza, bacalištem za kuglu, skakalištima za vis i motku... Ono čemu se nadam jest da će Grad poslušati struku i da ćemo sve to i dobiti. Stvari idu sporo, uvijek je tako kad se radi o politici, ali taj projekt je na dobrom putu.

Kad bi on mogao krenuti?

- Prije desetak dana pričao sam s gradonačelnikom Tomislavom Šutom, koji mi je rekao da bi do kraja 2027. trebao biti predstavljen projekt i odrađen natječaj za izvođača, što znači da bi gradnja krenula već početkom 2028. Na tom bi stadionu onda igrao, dok se ne izgradi veći, i Hajduk, ali bismo konačno u Hrvatskoj dobili i mogućnost organizacije većih atletskih natjecanja. Ne mislim tu na Svjetsko prvenstvo, čak ni Europsko, jer tu se radi o velikom novcu, ali sve ostalo moglo bi se održavati na tom stadionu za desetak tisuća ljudi, što nikako nije malo, pogotovo jer bi to trebao biti drugi stadion u gradu - zaključio je Ivan Veštić.