Formalno je započela nova era reprezentacije sa starim kadrovskim okvirom. Izbornikom je postao trener koji je prvi koji se vraća na mjesto (ne)sreće. Slaven Bilić je u razdoblju 2006. - 2012. doživio najveće počasti u domovini iako nije ostvario natjecateljska (polu)finala, ali je doživio i najjača razočaranja i posljedična domaća blaćenja. Simbolika života u Hrvatskoj, krajnosti kao pokazatelj prevrtljivosti okruženja, nogometa uopće, ali i društvenih standarda odnosa prema pobjednicima i njihovim kasnijim porazima...
Iskustvo poznavanja takvog života na izborničkoj poziciji trebalo bi biti od velike koristi drugom mandatu Bilića. Prije svega, trebalo bi doprinijeti da bude mirniji u doživljajima svakodnevice, fokusiran na nogometni sadržaj posla, svjestan da će ga jedino taj dio posla u hrvatskoj reprezentaciji usmjeriti u korist pozitivnog ili negativnog dosega, odnosno doživljaja šireg javnog okruženja.
Biliću je reprezentacija vrhunac karijere
Iskustvo je faktor koji se ne može kupiti. To je skup doživljenog kroz vrijeme, u različitim profesionalnim i životnim situacijama. Već zbog toga je Slaven Bilić II. kompletnija osoba i trener u odnosu na prvu izborničku eru. Uz dvije godine s mladom i šest godina s A reprezentacijom, Bilić je postupno postajao zreliji stručnjak.
U 12 godina klupskog rada u Engleskoj, Turskoj, Rusiji, Kini, Saudijskoj Arabiji, uz iskustveni je definirao svoj tehnički, taktički i nogometno-ideološki (način igre) potencijal. U drugu eru kao izbornik ulazi pred 58. rođendan i logično je zaključiti kako će mu to biti vrhunac 22 (dosad) godine trenerske karijere...
U svom prvom nastupu po imenovanju Bilić je u tom pravcu i usmjerio svoj drugi mandat. Otvoreno je najavio pohod na veliki rezultat na Euru 2028., što god to značilo. U nekim drugim vremenima, ulazak u polufinale, iako nije nikad ostvaren, bio bi senzacionalan domet. U aktualnom vremenu, nakon što su Vatreni pod vodstvom Zlatka Dalića ostvarili dva uzastopna polufinala i finala, za dvije SP i jednu LN medalju, šira javnost će, dosljedno prije navedenom standardu promišljanja, očekivati barem (polu)finale. Hrvatska jest na SP-ima ostvarila tri medalje tijekom 28 godina, ali je na kvalitativno jačem turniru kakav je EP jedino u Bilićevoj eri (2008.) bila vrlo blizu (na minutu) polufinala.
Sama činjenica da je tako nastupio pokazuje da Bilić razumije tzv. novo vrijeme Vatrenih, ali da spoznaje kako niti jedna priča o pomlađivanju, generacijskoj tranziciji i sličnim fazama neće pomoći da dobije širu podršku. Javnosti treba "jaki gard" da bi, u prejakoj želji da se ispune natjecateljski dometi, slijedili novog izbornika. Pogotovo u trenutku kada je brojnima teško palo što je prethodnik, trofejni Dalić, odlučio otići. Bilić im ga je pružio, a dodatno ga je osnažio željom da Luka Modrić ostane i dalje aktivan lider reprezentacije...
Koga će Bilić pozvati u reprezentaciju?
Zlatko Dalić je u protekle 3-4 godine odradio najzahtjevniji dio generacijskih tranzicija. Izuzmemo li Modrića (u rujnu 41), pa Perišića (37), Kramarića (35) i Budimira (za dva tjedna 35), svi ostali putnici ovog SP-a, kao i sedam s pretpoziva, čine grupu od tridesetak raspoloživih aktera za Bilićev start. Kako nitko još, pa ni Modrić, nije objavio zaključenje vatrene ere, Bilić ima praktično 34 reprezentativna kandidata. Puno će o njegovom pristupu reprezentaciji ukazivati eventualno pozivanje onih igrača koji do sada nisu bili dio Vatrenih. Dok ne bude definirao svoj prvi popis, 7. rujna, za prvi turnus Lige nacija, nelogično je kalkulirati koji bi mogli biti noviteti. Kao što je nelogično špekulirati hoće li od ovih 33 iz akcije SP 2026. netko imati ili neće imati perspektivu u Bilićevim planovima...
Ono što je u drugoj izborničkoj eri bitno drugačije jest smanjivanje domaće baze u kojoj se mogu pronaći noviteti, odnosno osvježenja za reprezentativnu zbilju. Bilić je 2006. gurnuo u vatru odmah Modrića, Ćorluku i Eduarda, koji su također odmah pokazali da su pojačanja vatrenoj postavi. U ovoj situaciji takvih aktera iz mlade selekcije nema. Isto bi se moglo kazati i za aktere u SHNL-u. U obje te varijante postoje jasni potencijali za perspektivu vatrenog kadra, ali za promptno preuzimanje naslovnih uloga? Vidjet ćemo hoće li Bilić imati drugi stav i, sukladno svojim tehničko-taktičkim idejama, od nekog potencijala (neovisno o godinama) brzo stvoriti startera...
Smanjivanje SHNL baze potencijala za reprezentativno novačenje proces je koji je više godina u tijeku. Jedan uzrok je povećanje broja stranaca, odnosno manje prilika (i strpljenja sazrijevanju) mladim igračima u kontinuitetu. Stoga je brojnost mogućih kandidata za Bilićev start kudikamo niža nego što je to bilo prije 20 godina. To nam ukazuje da se kadar za jesen neće bitno promijeniti u odnosu na sadašnju grupaciju vatrenih aktera. Pogotovo što je Bilić dao do znanja kako u Ligi nacija, koja starta u rujnu, prioritet neće biti "uigravanje novih igrača i igre", nego će se težiti rezultatu. I time je osnažio uvodne teze o natjecateljskim ambicijama, odnosno fokusu da se ostvari "veliki rezultat"...
Je li aktualni kadar od oko 35 sada znanih kandidata sposoban kroz dvije godine iskoračiti i na Euru ostvariti natjecateljski najveći iskorak u povijesti (sedam izdanja) nastupanja Hrvatske?
Hrvatska ima kadar za Euro 2028.
To su, naravno, nezahvalne prognoze. Pogotovo što u Hrvatskoj realistički pogledi na stvarnost pretežito gube snagu pred naletom populističkih i površnih argumentacija snage reprezentacije (i ne samo nje). I naš se svijet navikao na virtualne zbilje.
Gledajući nastup na Svjetskom prvenstvu, možemo pronaći razloge za optimizam u kontekstu konkurentnosti Hrvatske. Vatreni su protiv snažne Engleske odigrali vrlo dobro prvo poluvrijeme, dok su drugo podbacili. Protiv jakog Portugala bili su slabiji prvo poluvrijeme, ali su dominirali kao što odavno nisu na velikom natjecanju u drugom poluvremenu. Između je bila grčevita, ali pobjednička borba s Panamom te dominantna predstava s Ganom.
Slijedom stručnih logika, ako se može igrati s vrlo jakim selekcijama kao što su Engleska i Portugal na visokoj razini jedno poluvrijeme, onda se ta razina može povećati na veći dio utakmice. U tom se kontekstu najviše očekuje da bi Slaven Bilić mogao napraviti iskorak, odnosno to je prostor u kojem može biti velikog napretka. Između ostalog, to uključuje normaliziranje branjenja svog gola u prekidu igre, kontrolu posjeda te ubrzavanje pas-igre, kao i jačanje koncentracije igrača na duži period utakmice.
Drugim riječima, imamo kadar koji ima potencijala biti konkurentan za više domete od osmine finala Eura, ali ga u učinku treba podignuti na višu razinu. Kvalitetna organizacija igre i jasni taktički postulati temeljni su za takve aspiracije. Njih je jednostavnije posložiti nego "izmisliti" nove, jače igračke vrijednosti...
Bilić je pobjeđivao i Englesku i Njemačku
Sveukupno gledano, drugi mandat Slavena Bilića bit će natjecateljski usmjeren, što je bitno drugačija startna postavka nego što je to bilo prije 20 godina. Tada se trebalo oporavljati od osam godina neuspjeha, kao što je bio izostanak s Eura 2000., ili tri velika turnira (SP 2002., EP 2004., SP 2006.) na kojima se nije išlo dalje od nastupa u grupi. I to slab(ij)a nastupa, koji su stvorili atmosferu da će brončana ‘98. ostati iznimka koja potvrđuje pravilo o nekvalitetnoj reprezentaciji.
Upravo je Bilićevim djelovanjem uskoro uslijedila revitalizacija natjecateljskih aspiracija. Osvježena vatrena grupa odigrala je sjajne kvalifikacije i onda odradila najbolji Euro (2008.), gdje je nes(p)retno propušteno polufinale, nakon tri pobjede u grupi. Ta je Hrvatska pobjeđivala Engleze i Njemačku, kao i Austriju i Poljsku, te je bio uvjerljiv dojam da može do kraja. Pokleknula je na jedanaesterce, a onda joj je nogometna sudbina vratila punom mjerom na SP-u 2018. i 2022., na istim raspucavanjima. Iako je imao svoje doprinose da se stvore "osnove momčadi koja je osvojila", Slaven Bilić nije doživio zadovoljstvo kao i svojevremeno igračko, a to je osvajanje mjesta na postolju.
U idućih godinu dana pokazat će se koliko je sada spreman pripremiti reprezentaciju za ispunjenje te svoje, ali i svehrvatske ambicije "velikog rezultata".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....