Manchester City je zaslužio popiti lijek koji je sam osmislio, sažima Roy Keane u jednu rečenicu kolektivno razmišljanje engleske javnosti o prekršajima kluba koji je sustavno i godinama kršio propise. Gotovo svi osim njihovih navijača ‘građane’ bi sutra rado bacili u niži razred natjecanja i oduzeli im nagomilane naslove te kaznu začinili drakonskom financijskom sankcijom.
Manchester City je prema presudi kriv po čak 114 od 115 točaka optužnice. Njihov krimen ogleda se u onome što je Arsene Wenger svojedobno slikovito nazvao ‘financijskim dopingom’, a kojim je klub u vlasništvu Ujedinjenih Arapskih Emirata sebi krčio put prema vrhu između 2009. i 2017. godine. City je uporno poricao sve optužbe i već je najavio žalbu na presudu.
“Dakle, kada sljedeći put na televizijskim foršpanima vidite šampionski gol Sergia Agüera iz sezone 2011/12, zapitajte se je li gol uopće valjan i važeći”, piše ESPN povlačeći paralelu s poznatim nečasnim prethodnicima sa susjednih sportskih polja. Man City, to vam je ono kada Ben Johnson na Olimpijskim igrama u Seoulu 1988. godine sprinta prema zlatnoj medalji rušeći svjetski rekord ili ono kada Lance Armstrong sedam puta uzastopce između 1999. i 2005. osvaja Tour de France. Čine to, naravno, napunjeni nedopuštenim stimulansima.
Johnson i Armstrong su raskrinkani kao varalice i oduzete su im njihove medalje i titule. Isti scenarij lako može pogoditi i Man City, jer kršenje propisa na industrijskoj razini za sobom povlači sankcije bez presedana. Ali dok engleska javnost konsenzusom staje iza ocjene da će klub biti bodovno osakaćen u nastavku sezone, tako da dogodine neizbježno sleti u Championship, kao i da će ga kršenje zakona koštati stotine milijuna funti, malo je onih koji se uopće mogu sjetiti tko je bio drugi dok je Man City osvajao titule i na temelju čega bi taj drugi na ljestvici trebao preuzeti rijetku šampionsku čast.
Kada je o Agüerovu golu riječ, drugi je bio Steven Gerrard, jedan od najvećih nogometaša u Liverpoolovoj povijesti, posljednji romantik koji je cijelu karijeru proveo na Anfieldu, a da nije podignuo pehar prvaka. Gerrard je posljednjih sezona u više medijskih nastupa priznao da se svakog jutra budi sa slikom one fatalne pogreške u utakmici protiv Chelseaja kada je izgubio loptu, a Demba Ba odletio u napad, zakucao loptu u mrežu i uništio Liverpoolove snove o prvoj tituli nakon 1990. godine. I nije Gerrard bio jedini tragičar: da je uzeo titulu, vjerojatno bi se i karijera mladog menadžera Brendana Rodgersa u nastavku drukčije odvrtjela.
Druga oštećena stranka, koja bi rado preuzela jednu od titula, zove se José Mourinho. ‘Special One’ je u sezoni 2017/18 završio drugi na tablici Premier lige nakon čega je izjavio da je riječ o najvećem uspjehu u njegovoj trenerskoj karijeri, jer je za suparnika imao apsolutno nedodirljivu momčad.
O tome bi satima mogao govoriti Arsene Wenger, menadžer koji je preselio Arsenal s mitskog Highburyja na Emirates stadion. Ta selidba značila je da se klub mora ozbiljno zadužiti, što je Man City iskoristio da mu opustoši svlačionicu. Preuzeli su Kolo Touréa, Emanuela Adebayora, Gaëla Clichyja, Samira Nasrija, praktično sve što je vrijedilo, kako bi nabildali vlastite šampionske izglede i istovremeno devastirali suparnikovu svlačionicu.
U priču se nastavljaju lančano ugrađivati Rio Ferdinand, David De Gea i drugi zvučni sudionici koji bi voljeli kompletirati zbirke medalja, ali njihova prevelika aspiracija već izaziva otpore u javnosti. City je nedvojbeno zaslužio izgon iz elitnog društva, ali zašto bi netko na lijepe oči trebao preuzeti srebrninu koju nije osvojio?
Istom logikom rukovodi se i šeik Mansour, milijarder koji je kupujući Man City krenuo u neku vrstu ‘sportswashinga‘, pranja imidža zemlje na lošem glasu kroz investiciju u najglamurozniju ligu na svijetu. Šeik je i prije nego što je objavljeno da ga prema dnu vuče uteg od 114 potvrđenih točaka optužnice najavio da će osnovati najskuplji odvjetnički tim na svijetu, kako bi obranio svoju istinu. Njegova je istina da je Man City cijelo vrijeme postupka bio i više nego suradljiv, da je dostavljao istražiteljima svu zatraženu dokumentaciju i da su apeli za drakonskom kaznom zapravo očajnički pokušaji nedorasle konkurencije da naudi Manchester Cityju. S obzirom na šeikov proračun, nemojte se začuditi ako proces preraste u višegodišnju sapunicu...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....