Dinamov trener Mario Kovačević očekivano je proglašen prvim stručnim imenom SHNL-a. Prima čestitke...
- To traje već nekoliko dana. Mislim da smo zaslužili, neću biti lažno skroman. Ekipa je napravila svoje, a onda dođu i pojedinačne nagrade. Od srca čestitam svim pobjednicima, drago mi je što je bilo puno naših igrača iz Dinama. Bio sam na ovoj svečanosti i prošle godine, tada sam završio drugi, Radomir Đalović je opravdano osvojio prvo mjesto. Lani je sa mnom bilo puno igrača Slavena Belupa, zadovoljstvo mi je na ovakvim priredbama vidjeti svoje igrače. To je priznanje za ono što radimo. Ovim se putem još jednom zahvaljujem svima u klubu, posebno svojem stožeru, igračima i Zvoni Bobanu, što je stajao iza nas.
Koji je bio najemotivniji trenutak sezone?
- Poraz protiv Istre 1961, jer je to bio već četvrti u sedam utakmica, a ekipa kao što je Dinamo na to nije navikla. Nikad u životu ne razmišljam previše o onome što je bilo jučer. Veselimo se dvostrukoj kruni, ali već gledam kako dalje. Tako sam i u krizi razmišljao samo kako što bolje raditi, igrači su dobro reagirali, imali su sastanak i nakon toga je sve krenulo kako smo očekivali od prvoga dana.
Kakav je vaš odnos s predsjednikom Bobanom? Jeste li ga znali ranije?
- Nisam. Sretan sam što sam ga uopće upoznao, a ova sezona mi je potvrdila sve ono što sam o njemu mislio. To je čovjek koji drži do svega što kaže. On je taj koji odlučuje, moramo imati čovjeka koji vodi Dinamo. Stalno ističem kako je nekad možda i preveliki pritisak javnosti na trenera, ali lakše mi je kad znam koliko kvalitetni ljudi rade u klubu, mislim tu na sportskog direktora, ali prije svega na predsjednika koji sve vodi. Dao nam je mir. Osjećao sam to od prvoga dana, sve što sam htio bilo je da mu to povjerenje vratim. Odlično smo završili sezonu, igrali smo dobar nogomet, mislim da je to Zvone zaslužio vjerom u nas. Nagrađeni smo svi zajedno, a znam da i njemu to puno znači.
Dinamovi navijači su izbirljivi, a vas su dobro prihvatili kao malo kojeg trenera. Osjećate li to i izvan stadiona?
- Osjećam, i po tome najviše vidim što je Dinamo. Ne mogu se mirno prošetati gradom, ljudi mi prilaze, što mi je jako drago. Pokušavam pokazati kulturu da se svakome javim. Nastojim biti normalan, zato me možda ljudi i vole, ja sam stvarno skroman čovjek izvan svojeg posla. I sam pamtim da sam kao dijete volio velike igrače i trenere Dinama i zato želim biti korektan koliko mogu. Veseli me to zato što puno radimo kako bismo došli do ovakvih trenutaka. I kad je bilo najgore krizno razdoblje, a živim na Ravnicama gdje ima puno vatrenih navijača, BBB-a, koga god sam sreo dao mi je podršku, niti jednom nisam doživio nešto drugo. Hvala svima od srca. Kažem, ja sam skroman čovjek koji voli nogomet, koji radi da mu ekipa izgleda ovako kako sada izgleda, ali nije to lako. U sportu ne odlučujemo sami, puno je detalja. Možda mi se nekad vrati taj moj pristup. Sve u životu gledam pozitivno.
Dobili ste puno poruka s čestitkama, biste li izdvojili neku koja vam je posebna?
- Vjerujte mi da nisam ni pročitao sve. Svima ću odgovoriti, ali ne stignem. Čovjek sam koji više voli popričati uživo nego preko poruka.
Biste li iz ove pozicije nešto promijenili? Tijekom jeseni Stojković je samo povremeno bio u prvom planu, Belju ste mijenjali nakon sat vremena igre...
- To su neke stvari o kojima bih mogao dugo pričati, a najbitnija riječ je – procesi. Nije istina da Stojković nije igrao, u Osijeku je u prvom kolu ušao, također i u drugom, od trećeg je već bio starter. Potom je dobio crveni karton protiv Gorice. Nakon toga imali smo predivno razdoblje u kojem pobjeđujemo Hajduk, Fenerbahče, Slaven Belupo i Maccabi. Tada je malo manje bio u prvom planu jer igrali su oni koji su pobjeđivali. Što se tiče Belje, on je došao pred start sezone, nije prošao cijele pripreme, a Kulenović je davao golove. Opet, postigli su zajedno pogodaka koliko je u drugoj polusezoni Beljo dao sam. Jedino što bih promijenio je početna ekipa protiv Lokomotive u jesenskoj utakmici koju smo izgubili. Imali smo te četiri pobjede zaredom, dolazila je reprezentativna pauza, mislio sam da ćemo odraditi još taj susret, ali morao sam osvježiti momčad. Vjerujte mi. To bih jedino napravio drugačije, iza svega ostaloga stojim. Stojkoviću sam već na početku sezone rekao da će biti među našim najboljim igračima, jedan od glavnih koji će nam donijeti titulu. Možete ga slobodno to pitati. Učili smo ga i usmjeravali, znate da baš nije prije igrao osmicu nego krilo. Usmjeravali smo ga svi, od mene do ljudi u klubu. Rastao je i dizao se, zato je sad tu gdje je došao.
Kakav je plan za ljeto?
- Idem na more, potom kod roditelja u Sarajevo, kao i najbližoj rodbini. Otići ću i do Hercegovine.
Prijelazni rok?
- Radimo puno na tome. Zvone Boban vodi računa o svemu, u kontaktu sam s njim i sportskim direktorom. Neće biti mnogo promjena za pripreme. Bitno je da se dobro odmorimo da možemo krenuti još jači – kazao je Kovačević i na kraju se obratio šestorici novinara koji smo razgovarali s njim, a misleći na sve koji pišu i izvještavaju o Dinamu.
- Moram vam zahvaliti, a znam da nije lako s vama. Trudim se, ne volim se puno gledati, ali kad se pogledam, nekad vidim da nisam ni prema vama korektan, ali evo, stvarno se svima ispričavam. Vjerujem da će i to biti puno bolje.










Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....