Predsjednik FIFA-e Gianni Infantino u samo je nekoliko dana prošao put od jednog od najmoćnijih ljudi u svjetskom nogometu do osobe suočene s ozbiljnom političkom krizom. Nakon što je odustao od kontroverznog plana kojim je privatnim ulagačima želio otvoriti vrata prema ulaganjima u FIFA-ina natjecanja, pitanje više nije samo što će se dogoditi s njegovim projektom, već i koliko je njegova pozicija na čelu svjetske nogometne organizacije uzdrmana.
Infantino je bio praktički sveprisutan tijekom ovogodišnjeg Svjetskog prvenstva, putujući Sjedinjenim Američkim Državama privatnim zrakoplovom i pojavljujući se na najvažnijim događajima Mundijala. Još 19. srpnja, zajedno s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, predao je trofej Španjolskoj. Manje od dva tjedna kasnije situacija se potpuno promijenila.
Infantino je povukao plan o stvaranju komercijalne podružnice FIFA-e pod nazivom FIFA Forward Enterprise (FFE), u kojoj bi privatni investitori mogli kupiti manjinske, nekontrolirajuće udjele. Cilj je bio osigurati dodatna sredstva i povećati komercijalnu vrijednost FIFA-inih najvećih natjecanja, uključujući Svjetsko prvenstvo, a članicama organizacije zauzvrat ponuditi velike svote novca.
Plan je, međutim, izazvao snažan otpor. UEFA je zaprijetila bojkotom Svjetskog prvenstva ako se projekt nastavi, a njezinu stavu pridružili su se CONCACAF i AFC. Ako bi sve članice tih konfederacija slijedile njihove odluke, čak 136 od 211 saveza glasalo bi protiv Infantinova plana, čime bi njegove šanse za usvajanje bile gotovo nikakve.
AFC je u svojoj reakciji otišao korak dalje od samog odbacivanja prijedloga. Azijska konfederacija poručila je da ‘ovo pitanje nadilazi samo jedan prijedlog‘ te da je cijela situacija otkrila ‘temeljne slabosti u FIFA-inim procesima konzultacija i donošenja odluka koje se sada moraju riješiti‘.
Takva kritika dodatan je neugodan udarac za Infantina, koji sada mora ponovno graditi povjerenje među članicama FIFA-e.
Kriza je dodatno produbljena ostavkom Carlosa Cordeira, jednog od njegovih najbližih suradnika i posebnog savjetnika za globalnu strategiju i upravljanje. Cordeiro, koji je bio i član radne skupine Bijele kuće za Svjetsko prvenstvo 2026., javno je poručio da se protivi projektu i da smatra kako bi bio ‘loš potez za nogomet‘.
Ni unutar same FIFA-e, dakle, nije sve teklo glatko. Glavni operativni direktor Kevin Lamour rekao je da je i administracija krovne nogometne organizacije ‘prevarena‘ u vezi s projektom, a nazvao ga je i ‘projektom jedne osobe‘. Lamour je pritom poručio da predsjednik mora okupiti ljude, ujediniti ih i inspirirati, što prema njegovim riječima u ovom slučaju nije bio slučaj.
Infantino je rekao da je postalo jasno kako je projekt stvorio podjele koje nisu u interesu njegova prvotnog cilja.
- Kao rezultat toga, ovaj prijedlog neće biti proveden - poručio je.
No povlačenje plana ne znači i kraj problema.
Infantino će se u ožujku iduće godine boriti za novi, četvrti mandat na čelu FIFA-e. Do ovog tjedna očekivalo se da će izbori biti formalnost jer se nije pojavio ozbiljan protukandidat. Infantino je predsjednik od 2016. godine, a dvaput je ponovno izabran bez protukandidata.
Trese mu se stolica?
Sada je situacija drugačija. Pitanje je hoće li savezi koji su ranije podržali njegov reizbor ostati pri svom stavu. Prema dostupnim informacijama, barem jedna članica UEFA-e već je povukla pismo podrške Infantinu. Ipak, bivši potpredsjednik FIFA-e Jim Boyce smatra da bi aktualni predsjednik i dalje mogao imati dovoljno glasova za pobjedu.
Prije dolaska na čelo FIFA-e sedam je godina bio glavni tajnik UEFA-e, a na izborima 2016. pobijedio je upravo predsjednika AFC-a Sheikha Salmana bin Ebrahima Al Khalifu sa 115 glasova prema 88.
Ako bi ipak došlo do promjene, nekoliko se imena već spominje kao potencijalni nasljednici.
Jedan od njih je Victor Montagliani, predsjednik CONCACAF-a, koji je imao važnu ulogu u pripremi Svjetskog prvenstva 2026. Kanađanin ima političko iskustvo i snažnu poziciju u jednoj od najutjecajnijih konfederacija, no zasad nema potvrde da će se kandidirati.
Tu je ponovno i Sheikh Salman bin Ebrahim Al Khalifa. Njegova konfederacija trenutačno je među najvećim protivnicima Infantinova plana, a iza sebe ima više od desetljeća iskustva na čelu azijskog nogometa. Ipak, ni njegova kandidatura zasad nije potvrđena.
Potencijalni kandidat bio bi i Nasser Al-Khelaifi, predsjednik PSG-a i organizacije European Club Association, no izvori bliski Katarcu tvrde da on ne želi posao predsjednika FIFA-e.
Kao moguće ime spominje se i Mattias Grafström, glavni tajnik FIFA-e i dugogodišnji Infantinov suradnik. Međutim, njegova bliskost s aktualnim predsjednikom mogla bi mu otežati eventualnu kandidaturu, a dodatan problem mogao bi mu predstavljati i sve izraženiji stav da bi sljedeći predsjednik FIFA-e trebao doći izvan Europe.
Infantino je tako povlačenjem plana izbjegao neposredni sukob s najvećim nogometnim konfederacijama, ali je otvorio mnogo ozbiljnije pitanje o vlastitoj budućnosti. Čovjek koji je donedavno djelovao gotovo nedodirljivo sada mora ponovno graditi povjerenje među članicama.
Sljedeći mjeseci pokazat će je li riječ samo o velikom političkom udaru koji će Infantino uspjeti preživjeti ili o početku kraja njegove vladavine. Odgovor će stići u ožujku, kada će na Kongresu FIFA-e u Maroku biti održani izbori za predsjednika krovne svjetske nogometne organizacije.










Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....